Broj djece s prekomjernom težinom u posljednjih 25 godina je udvostručen, a do 2025. će ih u svijetu biti 268 milijuna, od čega čak 91 milijun pretilo. Tako se spušta i dobna granica pojavljivanja bolesti koje su posljedica debljine
Čini se da svijet nikada nije bio u većim krajnostima kada je tjelesna težina u pitanju – sve je veći broj osoba koje se bore s ekstremnom mršavošću, anoreksijom i bulimijom, ali i onih čiji višak kilograma više ne spada u ‘klasičnu’ debljinu, nego prelazi u pretilost i nemogućnost svakodnevnog funkcioniranja – od ustajanja do odlaska na posao i obavljanja drugih obveza. Statistički podaci ukazuju na to da će do 2025. godine svaka peta odrasla osoba na svijetu biti pretila! Estetika i ono što vidimo na prvi pogled u susretu s takvim osobama je ono što je najmanje bitno budući da oba stanja donose teške psihosocijalne i zdravstvene posljedice. Izgled tijela utječe na samopouzdanje, sliku kakvu imamo o sebi, prihvaćanje svoga tijela, raspoloženje, našu uključenost u društvo i komunikaciju s okolinom. No ono što najviše zabrinjava jesu zdravstvene posljedice i niz komplikacija koje i anoreksija i debljina imaju na naš organizam.
Debela djeca – budući bolesnici
Primjerice, kod pretilih osoba postoji veća sklonost nizu endokrinoloških i metaboličkih poremećaja koji rezultiraju razvojem kroničnih nezaraznih bolesti poput visokog krvog tlaka, dijabetesa tipa 2, povišenog kolesterola, masne jetre, žučnih kamenaca, osteoartritisa, apneje, bolesti koronarnih krvnih žila, moždanog udara pa i nekih vrsta karcinoma. Kod žena debljina može uzrokovati sindrom policističnih jajnika te neplodnost. Dodatna zabrinutost koju iskazuju liječnici jest porast broja pretile djece (broj se udvostručio u posljednjih 25 godina), pa je razmjer tih zdravstvenih posljedica još veći i prisutniji u dječjoj i adolescentskoj dobi. Prema najnovijim istraživanjima obljavljenima u američkom časopisu Pediatric Obesity, a iznesenim na konferenciji za medije o učestalosti pretilosti i dijabetesa u djece, održanoj u domu Hrvatskog liječničkog doma u Zagrebu, 268 milijuna djece će do 2025. godine imati prekomjernu tjelesnu masu, a 91 milijun će ih biti pretilo. Najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo govore kako je 33% dječaka i 20% djevojčica ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je pretilo. ‘Bolnički odjeli bilježe sve veći broj djece koja imaju endokrinološke komplikacije poput inzulinske rezistencije i dijabetes melitus tipa 2, za koje se upravo pretilost smatra značajnim čimbenikom rizika za razvoj, tijek, ali liječenje. Predviđa se da će do 2025. godine 12 milijuna djece s prekomjernom tjelesnom masom ili pretilosti imati oslabljenu toleranciju glukoze, a 4 milijuna djece imat će dijabetes tipa 2’, izajvila je na konferenciji dr. Davorka Herman Mahečić, endokrinologinja iz KB Sestre Milosrdnice.
Pretilost je ozbiljna bolest
Upozorila je i kako upravo pretilost nije stanje, nego ozbiljna bolest, i to složena i kompleksna te pridonosi smanjenom očekivanom trajanju života upravo zbog povećanog rizika od razvoja drugih popratnih bolesti. Razlozi ovog porasta prekomjerne tjelesne težine i pretilosti su brojni, a mogli bismo ih sve svesti na suvremeni način života u kojem se djeca sve manje kreću, a sve više vremena provode u kući i to u sjedećem položaju gledajući TV, surfajući internetom i igrajući igrice. Mijenjaju se i prehrambene navike – u obiteljima se sve manje jede kuhana i svježe pripremljena hrana i bazične, neprerađene namirnice, a porcije su sve veće. Dodaci prehrani sve su zastupljeniji na našim tanjurima. Kupujemo masna i kalorična polugotova jela koja dorađujemo, naručujemo obroke iz restorana brze hrane, hranu pripremamo prženjem, a sve manje kuhanjem. Ono što uvelike utječe na visok broj kilograma je svakodnevno konzumiranje gaziranih pića i sokova s dodanim šećerima i konzervansima. Nemalom broju djece to je jedina tekućina koju unesu u organizam u tijeku dana. Dio odgovornosti tu snose i mediji jer obilno reklamiraju upravo takve proizvode. Kako djeca, govore istraživanja, više vremena u danu provedu pred TV ekranom nego u bilo kojoj drugoj aktivnosti, onda je i utjecaj TV reklama još očitiji. Prihvaćanje ovakvog načina prehrane za djecu je način socijalizacije i put da budu prihvaćena od vršnjaka.
Prevencija počinje u obitelji
Kako prevenirati pretilost, osvijestiti djeci važnost i ulogu pravilne prehrane te spriječiti povodljivost u izboru hrane? Prije svega, u zdravim životnim izborima, i to putem kućnog odgoja, ali i edukacije u školi i preko medija. Svako dijete trebalo bi biti fizički aktivno, i to ne nužno u organiziranoj sportskoj aktivnosti. Za to je dovoljno dijete poticati da izađe van, boravi što češće na svježem zraku i kroz sportske aktivnosti provodi vrijeme sa svojim vršnjacima – igrajući nogomet, košarku te pomalo zaboravljene igre poput graničara ili pak ‘gumi-gumija’, vozeći bicikl ili role… Roditelji trebaju povesti računa i o načinu prehrane redovitim (skuhanim) obrocima koji će djetetu dati energije i sve potrebno za normalan razvoj te bi trebali barem jedan obrok pojesti zajedno. I društvo može puno učiniti na prevenciji. Organiziranjem predavanja i radionica, ali i različitih kampanja djeca i roditelji se uključuju u proces edukacije i osvješćivanja.
Komentari