Odmor pruža osjećaj slobode i omogućuje nam da uživamo u onome što nas veseli. A kada završi, teško se vraćamo rutini. Kako biste si olakšali bolan prijelaz s odmora na posao, u dnevne navike uvedite aktivnosti (barem pola sata dnevno) koje će vas podsjećati na to da je život lijep i onda kada niste na odmoru!
Dugoočekivani odmor o kojem maštamo brzo prođe. A kada se sjetimo da do sljedećeg godišnjeg moramo još dugo čekati, još nam je teže vratiti se kući. “Odmor pruža osjećaj slobode i omogućuje nam da uživamo u onome što nas veseli”, kaže psihologinja Tea Knežević. Upravo zato nije se lako vratiti u svakodnevicu
koja uključuje puno rada i stresa. Ipak, i te trenutke možemo učiniti ugodnima.
Kvalitetan odmor
“Tijekom godišnjeg odmora svakodnevica izgleda dosta drukčije. Dnevni ritam je onakav kakav nam odgovara, bez previše žurbe, i organiziramo si vrijeme kako želimo. Već samo to čini godišnji ugodnijim dijelom godine. Kada se trebamo vratiti u radnu rutinu, promjena dnevnog ritma predstavlja izazov. Usto, na godišnjem odmoru nema velike odgovornosti, dok radno mjesto najčešće zahtijeva da se brinemo o puno većim stvarima, odgovorni smo i svjesni posljedica eventualnih propusta u radu. Takav kontrast između bezbrižnog stanja i velike odgovornosti opet ima svoju težinu dok se nakon nekog vremena ne priviknemo na radni ritam i atmosferu. Još ako vidimo da neki kolege s posla tek kreću na godišnji odmor, podsjetit će nas kako je nama bilo lijepo i tako nam dodatno otežati da se fokusiramo na radne zadatke”, objašnjava psihologinja Tea Knežević. Koliko dana godišnjeg odmora je nekomu potrebno da se kvalitetno odmori, ovisi o tome koliko osoba stresno doživljava svoj posao, kako provodi godišnji
odmor te koliko brzo se može ‘isključiti’ od razmišljanja o poslu.
Pasivan ili aktivan tip?
“Pravi godišnji odmor je zapravo razdoblje između trenutka kada uspijemo otpustiti misli o poslu i trenutka kada opet počnemo razmišljati o njemu. Ljudi se na različite načine odmaraju i pune baterije. Neki to čine tako da smanje broj dnevnih aktivnosti, izležavaju se, čitaju, idu na masaže… Oni preferiraju tzv. pasivni odmor. Aktivni odmor podrazumijeva različite fizičke aktivnosti, vožnju biciklom, trčanje, penjanje i slične aktivnosti u koje je uključeno puno kretanja. S druge strane ni godišnji odmor ne podrazumijeva uvijek vrijeme u kojem se potpuno opuštamo, jer ako smo fizički na odmoru, a psihički i dalje opterećeni brigama o poslu, tada je nemoguće opustiti se. Oni koji se i inače, uz posao, bave nekom aktivnošću koja ih opušta i veseli, lakše će se nositi s povratkom radnim izazovima i neće imati potrebu za dugim godišnjim odmorom, nego će i kraći odmor znati dobro iskoristiti”, kaže naša sugovornica i dodaje kako kvalitetan odmor znači kada osoba čini ono što joj u tom trenutku odgovara i da pritom nema osjećaj da nešto čini zato što to mora ili treba. “Odmor za nekoga znači izležavanje na plaži, a za nekoga penjanje na vrh planine. Važno je da nas ta aktivnost ispunjava i opušta”, poručuje psihologinja Knežević te savjetuje kako ćemo si prijelaz s odmora na posao olakšati i tako da prepoznamo što je to što nas opušta i što nam udaljava misli od posla i svakodnevnih briga.
Čuvajte svoje mentalno zdravlje
“Kako bi povratak u svakodnevnu rutinu nakon godišnjeg bio što bezbolniji, dobro je za vrijeme godišnjeg uvesti u dnevnu naviku neku aktivnost koja vam pruža zadovoljstvo, a koju možete prakticirati i tijekom radnog tjedna. Posebno je važno za naše psihičko zdravlje da postanemo svjesni sebe i svojih potreba. Kao što dnevno obavljamo određene aktivnosti za čuvanje fizičkog zdravlja i higijene, tako je važno odvojiti vrijeme i za mentalnu higijenu. Preporučuje se barem pola sata dnevno raditi ono što nas opušta. To mogu biti ples, čitanje, šetnja prirodom, meditacija, trčanje, druženje s prijateljima… Također, da bi djeca lakše prihvatila kraj ljetovanja i povratak kući, dobro im je to najaviti nekoliko dana prije. Usto, pomoći ćete im ako ih podsjetite na stvari koje vole, a koje ih čekaju kod kuće. Kada su tužni, treba im pružiti utjehu i reći da je i vama baš lijepo s njima na moru te da se veselite i svemu onom lijepom što ćete moći raditi kod kuće”, savjetuje psihologinja Knežević.
Magistra psihologije Tea Knežević praktičarka je terapije igrom u Centru Proventus. Više informacija na www.centarproventus.hr.
Komentari