Crne statistike kažu da danas svaki drugi čovjek suvremenog svijeta umire od posljedica koronarnih bolesti. Analitičari upozoravaju i na sve veći broj žrtava raka pluća i moždanog udara, čak su i neke vrste gripa i viroza danas smrtonosne, a liječnici opće prakse bilježe sve više pacijenata s raznim alergijama, nizom psihosomatskih bolesti, glavoboljama, nervozom, depresijom, nesanicom…
Očito, pritisnut silovitim tehnološkim razvojem, u kojem trka za materijalnim dobrima postaje dominantna želja i nerijetko jedini životni cilj, čovjek je počeo zapostavljati potrebu za održavanjem osobnog zdravlja (fizičkog i mentalnog podjednako), bivajući tako sve više otuđen od svoje iskonske prirodne suštine.
Drevni jogiji bi rekli: “Čovjekov organizam nije stvoren da živi paklenim tempom 365 dana u godini, njegov živčani sustav nije u stanju podnositi neprekidne stresove bez pravog počinka, njegova probava ne može beskrajno neutralizirati otrove iz zagađene hrane koju konzumira…
I što se događa? Ono što se mora dogoditi: Obrambeni sustavi polako slabe prepuštajući tijelo bolestima; fizičkim i duhovnim podjednako.
Život na rubu živčanog sloma
Kad poslovni ljudi koji dvadeset sati dnevno osjećaju da su ‘na rubu živčanog sloma’, čuju kako je rješenje njihove predinfarktne situacije prihvaćanje života u duhu joge, najčešće odbijaju misleći kako prihvatiti jogu znači obrijati glavu, preko noći postati vegetarijanac, utonuti u beskrajne svakodnevne meditacije i (što je najgore!) prekinuti sa seksom. Koje li zablude!
Joga, naime, nije nikakva ekstravagantna disciplina, nikakvo dubiozno iscjeliteljstvo, niti alternativa; Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) službeno ju već odavno priznaje kao jedan od znanstveno verificiranih zdravstvenih i terapijskih sustava, a suvremene joga škole posvjedočit će da im sve više polaznika dolazi po savjetu svojih liječnika koji su shvatili istinske terapijske, a prije svega preventivne vrijednosti ovog sustava vježbanja.
Opsežne ankete koja se sustavno već 15 godina provode u zagrebačkom Medical Yoga Centru, jedinoj školi joge u Hrvatskoj s verifikacijama zdravstvenih institucija, nedvojbeno ukazuju na glavne aspekte zdravstvenog i terapijskog djelovanja programa joge, no ti su rezultati potpuno komplementarni spoznajama znanstvenih istraživanja o jogi koja se već desetljećima provode širom svijeta.
Uklanjanje bolova u leđima
Jedan od prvih učinaka joge je izuzetno gipko i elastično tijelo, što nema samo estetsku, nego izrazitu zdravstvenu vrijednost, osobito ako je u pitanju elastičnost kralješnice, njezina pokretljivost i aktiviranje svih mišića koji je drže u optimalnom prirodnom položaju. Jer, mnogi deformiteti kralješnice mogu rezultirati bolovima i zdravstvenim tegobama u drugim dijelovima tijela, na ekstremitetima ili organima. Pravilnim izborom vježbi, jogom možemo otkloniti i te vrste tegoba.
Vrlo brzo nakon početka sustavnog vježbanja može se zapaziti prestanak bolova u leđima, vratu i kralješnici. Joga je jedan od najučinkovitijih sustava uklanjanja ovih bolova. Prije svega zato što se kompletna joga temelji na vježbama koje kralješnicu i duboke posturalne mišiće kralješnice održavaju u savršenoj funkciji. Nadalje jogom se idealno relaksiraju mišići i time se automatski uklanja prenapetost muskulature kao uzrok bolova. Treće (ali ne i najmanje važno) jeste smirujuće djelovanje joge što izravno neutralizira sve oblike bolova u leđima koji nastaju zbog trajnog grčenja mišića izazvanog živčanom prenadraženošću i psihičkom napetošću.
Otpornost prema bolestima i zarazama treći je bitan učinak joge, jer ona jača imunološki sustav i sve obrambene snage tijela. Redoviti sljedbenici joge uskoro primjećuju da ih neusporedivo rjeđe pogađaju kojekakve prehlade, gripe, viroze i sl. “Joga je učinila čudo”, skloni su reći. Ali, ne čini joga čudo, joga samo aktivira obrambene sustave koji već postoje u našem tijelu, ali su postali neaktivni i slabi, jer smo ih tijekom niza godina zatrovali i oslabili neadekvatnom prehranom, lošim životnim navikama, nedovoljnim kretanjem, pogrešnim disanjem i sl.
Protiv opstipacije, iritabilnih crijeva…
Jogom postižete poboljšanje svih aspekata probave. Prema nekim statistikama, uz bolove u kralješnici, nesanicu i nervozu, probavne su smetnje četvrta najveća grupa tegoba na koje se žali prosječna zaposlena žena. Posebno kad su u pitanju opstipacije i ‘lijena crijeva’. Ponekad čujem pitanje: “Što jogiji savjetuju da je dobro pojesti ili popiti kako bi se otklonila opstipacija?” Pogrešno postavljen problem! Pitanje bi trebalo glasiti: “Kako se pravilno hraniti, vježbati i zdravo živjeti pa da opstipacije uopće ne bude?” Kao odgovor na milijune doza raznih laksativnih sredstava koje se danas svakodnevno koriste, joga vam daje ne samo učinkovite vježbe za aktiviranje probavnog sustava, nego i niz savjeta zdrave i prehrane kako biste trajno uklonili uzrok opstipacije, umjesto da se svakih nekoliko dana bavite njegovim posljedicama.
Mršavljenje
Joga je izvanredno učinkovit i potpuno prirodan način gubljenja suvišnih kilograma. Bez nepotrebnih dijeta, bez prisile i gladovanja! Iako se vježbe izvode bez gubitka velike količine tekućine i bez znatnog ‘energetskog trošenja’, s vremenom nastupa sustavno gubljenje težine. Prvenstveno zbog izrazitog djelovanja koje jogijske vježbe imaju na štitnjaču i kompletan metabolizam, te pravilnu probavu i redukciju masnih naslaga. No, događa se još nešto: tijelo s vremenom počinje samo odbacivati obilne obroke, masnu hranu i prenajedanje. Nadalje, zbog općeg smirujućeg učinka joge, nestaje potreba pretjeranog konzumiranja hrane zbog stresa i nervoze, a to je također bitan faktor državanja idealne težine.
Povratak duhovnoj ravnoteži
Antistresno djelovanje joge u svjetskoj je znanosti već odavno dokazana činjenica. Toliko dokazana da je joga neka vrsta sinonima za apsolutni duševni mir i samokontrolu. Poznate su smirujuće meditativne seanse joge, ali i specifične seanse zv joga-nidre (budnog jogijskog sna), te niz specifičnih smirujućih tehnika dubokog disanja. Osim toga, već i same asane (fizičke vježbe) djeluju smirujuće i opuštajuće. Još je cijeli niz pozitivnih učinaka joge na zdravlje pojedinca; poboljšanje cirkulacije, recimo. U suštini, zapravo, gotovo sve vježbe joge, pa čak i način disanja, izazivaju pojačanu cirkulaciju u pojedinim mišićima ili organskim sustavima sa svim pozitivnim učincima optimalne cirkulacije (dotokom hranjivih tvari i kisika u stanice i tkiva, uklanjanje štetnih produkata staničnog metabolizma itd). Nadalje, niz je znanstvenih istraživanja dokazalo i pozitivno djelovanje joge na planu reguliranja krvnog pritiska, te blagotvoran utjecaj na pravilan rad srca. Posebno područje, premda znanstveno malo istraženo, ali empirijski provjereno tijekom nekoliko milenija, predstavlja poboljšanje rada endokrinog sustava.
Doda li se tome i čitava lepeza savjeta za uravnotežen osobni i društveni život pojedinca, jasno je koliki joga ima učinak na eliminiranje niza psihičkih i fizičkih problema suvremenog čovjeka.
Na kraju svega, treba li uopće posebno naglašavati komplementarnost programa joge i suvremenog medicinskog liječenja? U mnogim aspektima pristupa savjeti idu u istom smjeru: treba pružiti i tijelu i duhu optimalne uvjete za zdravlje, opuštenost i mir. Očito su, dakle, tradicija stara nekoliko milenija i klasična medicinska znanost na istom putu.
Komentari