Što će odlučiti povjerenstvo koje je osnova ministar zdravlja Siniša Varga o tome je li zdravstveni potencijal marihune dovoljan da se u Hrvatskoj dopusti njezina uporaba u medicinske svrhe? Više o toj temi zna tim National Geographica Hrvatska
Jednog je dana 1963. godine na Znanstvenom institutu Weizmann kod Tel Aviva u Izraelu mladi organski kemičar Raphael Mechoulam odlučio zaviriti u kemijski sastav marihuane. Bilo mu je neobično što znanstvenici nisu imali pojma koji je glavni psihoaktivni sastojak te biljke – iako su morfij izolirali iz opijuma još 1805., a kokain iz lišća koke 1855. godine. “To je samo biljka”, kaže Mechoulam, kojem su sada 84 godine. “Hrpa svega; mješavina neutvrđenih spojeva.”
Nazvao je izraelsku policiju i uspio od njih dobiti pet kilograma zaplijenjenoga libanonskog hašiša. On i njegova istraživačka skupina uspjeli su izdvojiti – a u nekim slučajevima i sintetizirati – niz tvari koje su potom zasebno ubrizgavali rezus majmunima. Samo je jedna imala vidljiv učinak. “Rezus majmuni inače su vrlo agresivne životinje”, kaže Mechoulam, no kad bi im se ubrizgao taj spoj, postali bi naglašeno mirni. “”Kao pod sredstvom za umirenje, rekao bih”, prisjeća se uz smijeh.
Daljnje testiranje utvrdilo je ono što sada zna cijeli svijet: taj je spoj glavni aktivni sastojak biljke, suština kojom ona mijenja svijest, tvar koja opija i uznosi. Zajedno s jednim kolegom Mechoulam je otkrio tetrahidrokanabinol (THC). On i njegov tim također su objasnili kemijsku građu kanabidiola (CBD), drugoga ključnog sastojka marihuane, onog koji obećava veliku zdravstvenu korist, a na ljude nema psihoaktivni učinak.
Glaukom, astma, multipla skleroza, psorijaza, posttraumatski stresni poremećaj, demencija, shizofrenija, osteoporoza, Lou Gehrigova bolest, zloćudni tumor na mozgu… Lutajte internetom i vidjet ćete stotine, ako ne i tisuće tvrdnji da kanabis pomaže u liječenju mnogih bolesti. Lakovjerni korisnik Googlea lako bi mogao povjerovati da smo na korak od čudesnog lijeka.
Međutim, spominju se i laboratorijski dokazi koji upućuju na kanabinoide kao moguća sredstva protiv raka. Manuel Guzmán i njegovi kolege u laboratoriju u Španjolskoj već 15 godina životinje oboljele od raka liječe spojevima iz kanabisa i utvrdili su da su kod trećine štakora tumori iskorijenjeni, a kod trećine smanjeni. “Problem je u tome”, kaže biokemičar oprezno, “što miševi nisu ljudi. Ne znamo može li se ovo uopće primijeniti na ljudima.”
Kliničko ispitivanje na temelju Guzmánova rada u tijeku je u Sveučilišnoj bolnici St. James u Leedsu i moglo bi dovesti do novog proboja. Guzmán upozorava na pretjerani optimizam, ali pozdravlja početak ispitivanja na ljudima. “Moramo biti objektivni”, kaže. “U najmanju se ruku otvorio mentalni sklop diljem svijeta i agencije za financiranje sada znaju da je kanabis znanstveno ozbiljan kao lijek, da terapijski obećava i da je klinički relevantan.”
Hoće li kanabis pomoći u borbi protiv raka? “Imam osjećaj”, kaže on, “da je to stvarnost.”
Dok čekamo da povjerenstvo koje je osnovao ministar zdravlja Siniša Varga odluči je li zdravstveni potencijal marihuane dovoljan da se u Hrvatskoj dopusti njezina uporaba u medicinske svrhe, u lipanjskom broju časopisa National Geographic čitajte o novim istraživanjima te kontroverzne biljke.
Tekst: Hampton Sides
Foto: Lynn Johnson
Komentari