Umirujući učinci maženja s našim četveronožnim prijateljima štite ljudsko zdravlje jer značajno snižavaju razinu hormona stresa, a zbog toga smo i mi i naša djeca, ne samo zdraviji nego i sretniji!
Ako ste ikada imali kućnog ljubimca, onda znate koliko zabave i ljubavi mogu donijeti u svaki dom. Ali jeste li znali da ljubimci ukućanima donose i brojne zdravstvene dobrobiti? Iako se smatralo da su znanstvene studije koje istražuju vezu između ljubimaca i ljudi prepune emocija te da nježnost zasjenjuje logiku, sve je više neoborivih dokaza koji potvrđuju da životinjski prijatelji svojim vlasnicima poboljšavaju i mentalno i fizičko zdravlje.
A kako to krznatim četveronožnim bićima uspijeva?
Samim time što nas potiču da budemo aktivniji dio je zdravstvene jednadžbe, ali to nije sve. Prema istraživanju na Sveučilištu Minnesota, čak i vlasnici mačaka, koje nisu poznate kao ljubiteljice dugih šetnji i istrčavanja imaju 40 posto manji rizik od srčanog udara za razliku od osoba čiji dom ne ispunjavaju zvuci predenja. Burzovni mešetari, koji vode vrlo stresan način života i imaju visoki krvni tlak, za potrebe istraživanja su usvojili mačku ili psa, a iako se pokazalo da su obje vrste jednako zaslužne za opuštanje svojih udomitelja, mačke su dobile nešto više ‘bodova’. ‘Umirujući učinci maženja s četveronožnim prijateljem štite vlasnikovo zdravlje, jer značajno snižavaju razinu hormona stresa’, zaključak je dr. Suri i dr. Qureshi, voditelja studije. Da to nisu subjektivno ‘filtrirani’ dokazi, potvrdila su neuroznanstvena istraživanja i krvne pretrage vlasnika ljubimaca. Magnetna rezonanca koja je snimala moždanu aktivnost vlasnika dok se druži sa svojim dlakavim prijateljem, pokazala je fascinantnu neuro-kemijsku aktivnost.
‘U trenucima druženja s kućnim ljubimcem, mozak otpušta hormone oksitocin i prolaktin (oba se luče nakon poroda i povezivani su s othranjivanjem i njegovanjem), kao i neurotransmitere dopamin i feniletilamin (koji potiču dobro raspoloženje)’, objašnjava dr. veterine Rebecca Johnson. Dodaje kako je ovaj blagotvoran kemijski koktel rezultat taktilnog komuniciranja – maženja pseće ili mačje dlake, ali se jednaki učinak može postići i kontaktom oči u oči!
Otpuštanje hormona sreće
Naime, nismo samo mi ti čiji pogledi isijavaju ljubav. Prema japanskom istraživanju, psi nam uzvraćaju jednakom mjerom! Znanstvenici sa Sveučilišta Azabu su primijetili da pas dok promatra vlasnika pojačano (130% više) luči oksitocin, zbog čega gleda još umiljatije. Vlasnik mu, naravno, uzvraća razdraganim pogledom dok se i u njemu pojačano (čak 300% više) otpušta isti hormon pa sve vodi neodoljivoj razmjeni raznježenih pogleda. Zbog tog smo hormona sretniji, ali i zdraviji jer snižava lučenje hormona koji su povezani sa stresom i brigama. ‘Ako smo proveli vrijeme družeći se s ljubimcem prije no što smo doznali o povišenju rate kredita ili prije lošeg dana na poslu, razina hormona stresa neće ‘poletjeti u nebo’ kao kod osoba koje nemaju kućnog ljubimca. Kod tih ljudi pak prečesto otpuštanje hormona stresa na duge staze može dovesti do pretilosti, hipertenzije i kardiovaskularnih oboljenja’, tvrdi Robert Matchock, psiholog sa Sveučilišta Penn State. Trebate li još koji razlog da nabavite kućnog ljubimca ili posjetite prijatelja koji je udomio jednog?
Manji rizik od alergija u djece
Mala djeca koja odrastaju uz ljubimca imaju manji rizik od razvoja nekih od učestalih oblika alergija, astme, respiratornih problema i infekcija uha te razvijaju postojaniji imunološki sustav, dok starijim osobama druženje sa životinjskim prijateljem može pomoći u prevenciji mnogih bolesti, podići vitalnost pa čak i produžiti godine života. Osamljeni život starijih osoba može voditi depresiji i anksioznosti a suprotno tome, sama pomisao da ih kod kuće čeka biće koji maše repom može izbrisati osjećaj izoliranosti ili nepotrebnosti. Osim toga, istraživanja Kalifornijskog sveučilišta su pokazala da osobe s Alzheimerom ili demencijom imaju manje anksioznih epizoda ako kod kuće imaju starijeg, dobro odgojenog ili posebno obučenog terapijskog psa. Terapijski psi se već više od 10 godina koriste i kod nas. To su posebno školovani psi s pomagačkom i terapijskom namjenom, s ciljem poticanja razvojnih procesa djece i mladih s teškoćama u razvoju, (npr. hiperaktivnost, različite motoričke, govorne ili intelektualne teškoće; gluhoća, sljepoća).
Priča o Adrianu i Umi
Dvanaestogodišnji Adrian Sokač iz Zagreba, koji od rođenja boluje od rijetkog De Morsier sindroma koji uzrokuje sljepoću, mali rast i slabu mišićnu masu te mnoge druge zdravstvene tegobe zbog kojih teško hoda, doživljava psiho-fizičko poboljšanje upravo zahvaljujući posebno obučenoj labradorici Umi. ‘U samo posljednjih 6 mjeseci otkako je Uma s nama, Adrian puno više, sigurnije i bolje hoda te više vremena provodi vani, što povoljno utječe na njegov dišni sustav budući da ima i astmu. Ove zime se još nije nijednom razbolio i uopće nije koristio lijekove za astmu, a to je izvanredno za dijete sa zaista slabim imunitetom koje je inače redovito bolesno’, ističe njegova majka Martina. Dodaje kako Adrianu labradorica iz centra za školovanje terapijskih pasa Silver ujedno pomaže i pri socijalizaciji, jer mu druga djeca puno lakše prilaze raspitujući se o životinji , zbog čega se Adrianu povećava samopouzdanje. Iako je to donedavno bilo nezamislivo, terapijski psi poput Ume na zapadu su česti posjetitelji i medicinskih ustanova. Tome u prilog idu brojni dokazi o njihovim pozitivnim učincima. Primjerice, utvrđeno je da pacijenti koji su nakon operacije provodili vrijeme s terapijskim psima traže 28 posto manje tableta za ublažavanje boli od onih koje su obilazile ‘samo’ medicinske sestre i bližnji. ‘Stavljanjem terapijskog psa u fokus pacijentove pažnje, njihove misli se skreću od boli i bolesti te od bolničkog okruženja u kojem se nalaze, zbog čega osjećaju manje tenzija što u konačnici smanjuje percepciju boli’, navode istraživači s čikaškog Medicinskog sveučilišta Loyola.
Bezuvjetna ljubav i bolje zdravlje
Za rjeđe posjete liječnicima, također su zaslužni dlakavi ljubimci s vlažnim njuškama. Primijećeno je da australski i njemački vlasnici pasa godišnje od 12 do 15 posto manje koriste državne zdravstvene usluge od populacije koja nema psa. Osim toga, oni čiji dom ne odzvanja lavežom imaju dvostruko veću šansu da nagomilaju kilograme viška. U stručnom glasilu Harvard Health Publications navode da izvođenjem ljubimaca ‘na wc’ na samo 20 minuta dnevno možemo izgubiti oko 6.5 kilograma godišnje i to bez mijenjanja prehrambenog režima! Dakle, ako volite papati, rješenje je jednostavno. Oni trebaju svakodnevne šetnje pa ćete uz njih prije ispuniti preporučenu dnevnu dozu fizičke aktivnosti i lakše oblikovati figuru. Iako su do sada u većini istraživanja bili uključeni psi, i to samo zato jer se bolje ponašaju prilikom istraživanja, stručnjaci se slažu da psihičke i fizičke zdravstvene dobrobiti pružaju svi ljubimci, a što ste im privrženiji snažniji su zaštitni benefiti. Stoga, ako mislite da za psa ili mačku nemate dovoljno mjesta ili da su oni za vašu obitelj u ovom trenutku prevelika obveza, i životinjice s perjem ili krljušti također djeluju blagotvorno na naše zdravlje. Gledanje ribica u akvariju snižava razine stresa jednako kao i hipnoza, a ptice u krletci, pružajući neposredan doticaj s divljinom istodobno stvaraju i opuštajući i energizirajući ugođaj. Dakle, ljubimci zahtijevaju vrijeme, energiju i novac, ali će vas zauzvrat tretirati poput slavne ličnosti i pružiti vam teško opisivu privrženost – bezuvjetnu ljubav nemjerljivu ljudskoj.
Komentari