Dok pristalice rađanja u vlastitom domu smatraju da je liječnička struka porođaj nepravedno pretvorila u ‘bolest’, liječnici upozoravaju da u trenutku kad se rađa novi život sigurnost treba biti iznad svega
Pristalice porođaja kod kuće smatraju da su trudnoća i porođaj prirodni dio ženina reproduktivnog života koji je liječnička struka pretvorila u ‘bolest’, dok većina liječnika uglavnom smatra kako je najsigurnije na svijet doći okružen uređajima i stručnim osobljem.
Iako svjetske analize pokazuju da je porođaj u kući dva do tri puta rizičniji od onog u bolnici, taj je običaj u većini zemalja Europske
unije ozakonjen. No svega 2-3 posto žena se odlučuje na porođaj kod kuće. U toj statistici iskaču jedino Nizozemke koje se još pridržavaju tradicionalog dolaska na svijet, pa trećina njih porođaj odrađuje u svom domu. U njihovu su slučaju na porođaju prisutne najmanje četiri osobe, ginekolog porodničar, liječnik obiteljske medicine, primalja i medicinska sestra, sa spremnim hitnim prijevozom do bolnice u slučaju potrebe. Za razliku od ovog
pozitivnog primjera, u Hrvatskoj je potpuno drukčija situacija. Žene koje se odlučuju na takav porođaj to moraju izvesti ‘na svoju ruku’,
jer naš zakon ne poznaje i ne regulira (no i ne zabranjuje) porođaj kod kuće, već samo onaj u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi.
‘Teoretski nema prepreke da i u Hrvatskoj žene rađaju kod kuće, ali je upitna potpora. U inozemstvu, u kući obično asistiraju primalje
educirane za prepoznavanje hitnih stanja, a primalje i inače vode normalan porođaj u rodilištima. Međutim, naš sustav zdravstvene
zaštite ne predviđa planirani porođaj kod kuće jer ne postoji institucija sestre-primalje u privatnoj praksi’, ističe zagrebački ginekolog dr. Ivan Fistonić te dodaje da zbog toga žene obično
angažiraju primalju iz susjednih zemalja. Porođaj kod kuće, po mišljenju dr. Fistonića, nije nimalo opasniji od porođaja u rodilištu
ako se radi o niskorizičnim trudnoćama i ako je osigurana stručna potpora.
“Mnoge su prednosti porođaja kod kuće, među ostalim i niža stopa porodničkih intervencija. Žena se nalazi u atmosferi na koju je navikla i koja joj pruža sigurnost, prisutnost supruga i iskusne primalje dodatno olakšavaju postupak, a kvalitetna suradnja i potpora najbližih puno su bolji nego u rodilištu’, kaže dr. Fistonić.
Razmišljate li o ovakvom porođaju, prema savjetima dr. Fistonića, vaša trudnoća mora biti apsolutno uredna, uz najmanje deset urednih kontrola, a procjena porođajnog kanala također mora biti uredna.
Spremnost za nepredviđene situacije
“Uz odlične medicinske nalaze i vašu iskrenu želju, porođaj bi morao voditi liječnik ili iskusna primalja koja prepoznaje rizične situacije,
posjeduje instrumente poput mobilnog fetalnog monitora, mobilnog ultrazvuka i slično”, navodi dr. Fistonić. A najvažnije je biti spreman
za nepredviđene situacije. To uključuje spremno prijevozno sredstvo i izvrsnu povezanost sa zdravstvenom ustanovom ili hitnim medicinskim prijevozom.
“Uvijek se, čak i kod potpuno uredne trudnoće, može dogoditi da u zadnji trenutak nešto pođe po krivu, primjerice da se posteljica ranije odljušti ili da bebi zapne rame. Ako postupanje u hitnoj situaciji nije dobro organizirano, cijela priča nosi prizvuk avanture”, upozorava ginekolog.
Komentari