Znanost je otišla puno dalje od spoznaje da nedostatak vitamina C uzrokuje skorbut, a nedostatak vitamina D rahitis. Zbog sve lošije kvalitete hrane, danas trebamo osigurati imunitetu dodatnu potporu
Primjetila sam da se, kada očekujemo da ćemo biti najzdraviji, a to je nakon ljeta i godišnjeg odmora, redovito razbolimo, pa u novu radnu godinu obicno krećemo bolesni – s virozama. Jesen je pravo vrijeme za razmišljanje o tome kako pomoći našem imunitetu. Većina ljudi ima neku svoju formulu: jedni jedu med i propolis, drugi se odlučuju za biljke, treći uzimaju češnjak, a većina ne uzima ništa jer ne vjeruje u dodatke prehrani. Kao što svi već znamo, današnja hrana je doslovce prazna i, ako ne konzumirate ekološki uzgojene biljke i meso životinja koje su jele travu, potrebne nutrijente nećete
dobiti u dovoljnoj količini. Duboko sam svjesna činjenice da u nedostaku vremena jedemo hranu koju kupimo u prvoj trgovini ne pitajući za podrijetlo namirnice i njen sastav(ni sama ne stignem jesti hranu 100 posto uzgojenu u prirodnim uvjetima) i baš zbog toga treba uzimati dodatke prehrani. Ponudite ih svim svojim ukućanima, i djeci, i starijima, jer svima su potrebni. Medicina koja se bavi dodacima prehrane, ortomolekularna medicina, proučava djelovanje pojedinih sastojaka hrane na ljudsko tijelo (i njihov nedostatak). Otišli smo puno dalje od spoznaje da nedostatak vitamina C uzrokuje skorbut, a nedostatak vitamin D rahitis, i te znanstvene teze treba uvažavati.
Neke vitamine naše tijelo ne može proizvesti pa ih moramo uzimati. Sadržaj magnezija u današnjem povrću se drastično smanjio, a taj je mineral jedan od vodećih u gotovo svim metaboličkim putevima. Kada dođe do grčeva u nogama, magnezij je na nuli, a simptome njegova manjka, po mojoj procjeni, ima većina stanovništva. Isto je i s vitaminima B-skupine. Koža, živci i metabolizam samo su neka od ciljnih mjesta na koja djeluju vitamini B-skupine. Puno ih je i svaki ima svoju funkciju. Poglavito danas primjećujem nedostatak vitamina B12, koji se manifestira kao perniciozna anemija, koja prati gastritis i bolesti štitnjače. Kod bolesnog želuca nema apsorpcije vitamina B12, a i ako crijeva nisu zdrava, pitanje je što će se iz hrane uzeti.
MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI, koje tako volimo i mislimo da su zdravi ( da, u umjerenoj količini), sprečavaju apsorpciju željeza, uzrokuju anemiju i niz posljedica koje s njom povezujemo.
KALIJ – Iznimno je važan za rad srca, bubrega, jetara, gušterače i crijeva, a i njega je premalo u hrani (zeleno lisnato povrće), dok je natrija previše.
VITAMIN D Većina mojih pacijenata u ovo doba godine, kad bi ga trebalo biti najviše, ima manjak ovog vitamina. Zašto? Jer se štite UV blokatorima i bježe od sunca. Ne kažem da je zdravo biti na suncu u podne, ali ne treba od njega ni bježati. Dok možete izdržati na suncu, znači da vam ne šteti, ako vam je teško, bježite u zaklon. Sunčeve zrake se trebaju ‘uzimati’ od ranog proljeća do kasne jeseni, svakodnevno, a ne samo dva tjedna u kolovozu. To je kao da pojedete godišnju količinu zdravog maslinova ulja u dva tjedna.
MASNE KISELINE Našem organizmu kronično nedostaje omega-3 masnih kiselina. Svi znamo da ih moderna prehrana nema, a one su potrebne za držanje imuniteta pod kontrolom. Sve moderne bolesti današnjice su ili infekcije s mikroorganizmima ili nastaju kao posljedica upale u tijelu. Alzheimerova bolest od koje svi strahuju je upala mozga, kao i depresija, ali upala je i Hashimotov tireoiditis, pa i gastritis, i multipla skleroza, artritis, suhe oči, koronarna bolest, dijabetes, pa i debljina. Zato bi omega-3 trebale biti na našem meniju svaki dan. Riblje i laneno ulje su u tome bez premca, ali i konopljino ulje nije loše, jer sadrži dobar balans omega- 3 i omega-6. Omega-6 jedemo previše u žitaricama, u mesu životinja koje jedu žitarice, u uljima, sve je puno omega-6, a premalo omega-3. Prekrasna molekula – masna kiselina – zaslužna je za dug i sretan život.
KOJE SUPLEMENTE TREBAMO UZIMATI KAO OPĆU PREVENCIJU TIJEKOM JESENSKIH I ZIMSKIH MJESECI
• Multivitaminski preparat (koji sadrži antioksidanse i pigmente i koji je prirodnog podrijetla)
• Magnezij organskog podrijetla, 200-400 mg dnevno
• Omega-3 – 2 žlice lanenog ulja ili 2 grama ribljeg ulja
• Vitamin D 1000 jedinica dnevno
• Vitamin C 500 mg, jer ga u multivitaminu najčešće nema dosta
• Probiotike tijekom zimskih mjeseci da čuvaju vaš imunitet (prah ili žive kulture)
Ovoj listi opće preporuke svakako možemo dodati još preparate za specifična stanja i bolesti. Sva sreća da je ortomolekularna medicina napravila studije koje nam pokazuju što i kada uzimati. Jesen nam može biti bez viroza ako svakodnevno uzmemo nekoliko dodataka prehrani. Uzimaju se uz obroke, jer su to zapravo nutrijenti, hrana, i nemaju nuspojava. Ne padaju teško na želudac i rijetko postoji alergija na takve preparate. Kupite ih sami u ljekarnama ili preko interneta, no savjetujem vam da čitate sadržaj na njima i uspoređujete preparate. Na kraju kupite i koristite. To je investicija za zdrav imunitet.
Komentari