Od 2000 žena koje se preventivno pregledavaju na ovaj način, samo će jedna izbjeći smrt od karcinoma dojke, dok će 200 zdravih žena dobiti lažni alarm da s njihovim prsima nešto nije uredu
Listopad je mjesec borbe protiv raka dojke u kojem se sve žene, glasnije nego u nekim drugim razdobljima, podsjeća na to koliko je važno obaviti mamografiju. Pripadnici raznih interesnih skupina
promoviraju svoje akcije, fotografiraju se s ružičastom vrpcom na reveru i uvjereni su da podižu svjesnost žena o važnosti redovitog mamografskog praćenja kako bi smanjile smrtnost od raka dojke. Ideja da će se nešto ‘uloviti’ dok je malo te da tako imate veću šansu za preživljavanje možda teoretski vrijedi, ali u praksi nikako. Dapače, nove studije pokazuju da mamografija može biti opasna.
Dojke nisu za rak!
Nezavisni istraživači iz skandinavskih zemalja okupljeni pod Nordic Cochrane organizacijom izdali su upute za mamografiju koje kažu kako će od 2000 žena koje se preventivno pregledavaju mamografijom kroz 10 godina samo jedna izbjeći smrt od raka dojke. Istovremeno, od tih 2000 žena 10 će biti dijagnosticirano lažno pozitivno na karcinom i proći će kemoterapiju, operaciju ili zračenje. A što je još opasnije, oko 200 zdravih žena dobit će lažni alarm da s njihovim prsima nešto nije u redu te će živjeti pod psihičkim pristiskom. Strah da bismo mogli dobiti neku bolest ili da se ona u nama razvija može imati dalekosežne negativne posljedice po naše zdravlje. Mišljenja sam da mamografija kao metoda prevencije smrtnosti od raka dojke nije opravdana. U stvari, ne odlazeći na mamografiju, žena će povećati svoje šanse da ne umre od karcinoma dojke. Koja evolucija u pristupu zdravlju žena!
Premalo se govori o štetnim učincima zračenja, tj. negativnim učincima ionizirajućeg zračenja. Ako svake godine idete na preventivnu mamografiju, ozračujete svoje dojke, a zna se da je to štetno. Efektu zračenja pridodaje se i gnječenje pa mnoge žene ne idu rado na tu pretragu. Što je još tragičnije, onima koje imaju veće šanse za obolijevanje od karcinoma jer su im primjerice oboljele majke ili rođakinje po majčinoj strani, preporučuju se česti pregledi. Tada one često idu na mamografiju, tj. svake godine i pod stalnim su psihičkim pritiskom hoće li im nešto pronaći. Ako pročitate osvrt doktorice Christiane Northrup, poznate američke ginekologinje na tu temu, vidjet ćete da i ona dijeli isto mišljenje. Naime, ona iznosi podatke američkih randomiziranih studija koje jednako kao i skandinavski Cochrane sumnjaju u mamografiju kao metodu koja će spasiti život ženama.
Dr. Northrup ne misli da žene imaju dojke kako bi se u njima razvio rak. One su dio naše ženstvensti, nešto po čemu se razlikujemo od muškaraca. One su naše oružje koje nam svaki dan ukazuje da smo žene i da se u životu moramo boriti na ženski način, a ne prihvaćati muška pravila. U našim dojkama, konačno, stvara se i hrana za buduće populacije. Zašto bi rak, karikirano kažem, htio sjesti baš na to uzvišeno mjesto? Možda da nas upozori da nismo dobre prema svojoj ženstvenosti, prema ženi u sebi i ne njegujemo je dovoljno. U svojoj knjizi ‘Žensko tijelo, ženska mudrost’ dr. Northrup razlaže važnost ženskih dojki za cjelokupno zdravlje i toplo preporučujem svim ženama da je pročitaju.
Dvije bolje metode
Ako ne idemo na mamografiju, još uvijek nam ostaju dvije druge metode koje ne zrače i ne stiskaju, ultrazvučna pretraga i termografija. Termografija vidi promjene topline i ukazuje na upalu ili nešto što se u dojci dešava na staničnoj razini. Nerijetko, previsoka temperatura može značiti i karcinom, ali većinom termografija služi za to da nam ukaže na neki problem u tijelu koji bismo mogli riješiti s primjerice više sna ili dodatkom nekih nutrijenata. Svaka žena ima pravo na potpunu informaciju. Odluka je na vama, a dobro informirana žena za sebe će donijeti najbolju odluku.
Komentari