Od iznenadnog prestanka rada srca svakog sata u Hrvatskoj umre jedna osoba. Ljeto je vrijeme kada se zbog različitih razloga, a jedan je svakako temperaturni šok, povećava broj ljudi koji trebaju pomoć. Ne bojte se da ćete učiniti nešto krivo, jer - najgore je ne poduzeti ništa!
Iznenadna srčana smrt jedan je od najčešćih uzroka smrti uopće, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Od nagle srčane smrti, tj. iznenadnoga prestanka funkcije srca u Hrvatskoj umire oko devet tisuća osoba tijekom jedne godine, što znači da svakoga sata u nas jedna osoba umire zbog naglog srčanog zastoja. Ljeto je vrijeme kada se zbog različitih razloga, a jedan je svakako temperaturni šok, povećava broj ljudi koji zbog tegoba traže liječničku pomoć. Sukladno tome, svatko od nas ljeti se češće može naći u prilici kada nekome treba pružiti pomoć i na taj način mu spasiti život. Kako pomoći osobi koja je doživjela srčani zastoj nedavno su imali priliku naučiti Zagrepčani tijekom javnozdravstvene akcije ‘Oživi me’, tijekom koje su stručnjaci poručili kako je najgore ne poduzeti ništa. Naime, mnoge ljude kad se nađu u situaciji da drugome trebaju pomoći paralizira strah. No, upozoravaju stručnjaci, svi možemo i znamo pozvati hitnu pomoć i slušati upute.
Nagli prestanak rada srca
‘Neposredni uzrok nagloga prestanka rada srca najčešće je zloćudni poremećaj srčanoga ritma, tzv. fibrilacija klijetki, kojoj su obično u podlozi bilo bolest koronarnih arterija odnosno akutni infarkt miokarda bilo bolesti samoga srčanoga mišića i ostalih srčanih struktura, ali i neke nasljedne bolesti koje mogu pogodovati nagloj smrti osobe s prividno zdravim srcem. Primjer za potonje jest i nagla smrt sportaša, kako profesionalnih tako i rekreativnih. Ako je riječ o fibrilaciji klijetki, pravodobna defibrilacija električnom strujom u pravilu neposredno može spasiti život i omogućiti transport takvoga bolesnika do najbliže bolnice, kako bi se ondje takvoj osobi omogućio intenzivan nadzor i liječenje’, kaže dr. Ivana Portolan Pajić, članica Upravnog odbora Zaklade Hrvatska kuća srca i koordinator kampanje ‘Oživi me’, koja nam je i objasnila razliku između srčanog infarkta i srčanog zastoja. Naime, u srčanom zastoju osoba nije pri svijesti i ne diše. Zbog prestanka funkcije srca prekida se cirkulacija, organi ostaju bez kisika i vrlo brzo javlja se nesvjestica. Srčani udar (infarkt miokarda) je oštećenje ili odumiranje jednog dijela srčanog mišića do kojeg dolazi zbog smanjenja ili potpunog izostanka opskrbe krvlju i kisikom.
Simptomi srčanog udara
‘Srčani mišić treba veliku količinu energije i kisika kako bi ispravno funkcionirao. Iznenadni i često potpuni prekid protoka kroz koronarne arterije dovodi do srčanog udara (infarkta miokarda). Veličina, a time i ozbiljnost srčanog udara (infarkta miokarda), ovisi o veličini arterije koja se zatvorila (tj. koliko je veliko područje srčanog mišića koje ta arterija hrani) i prisutnosti eventualne tzv. kolateralne cirkulacije. Tipični simptomi koji se javljaju kod srčanog udara (infarkta miokarda) su snažna bol u prsima, moguće sa širenjem u donju čeljust i/ili lijevu ili obje ruke ili leđa, praćena znojenjem, bljedilom i općim lošim stanjem, osjećajem bliske smrti. Tegobe traju više od 10-20 minuta i mogu varirati u svojoj jačini’, pojašnjava dr. Portolan Pajić i naglašava kako je poznavanje znakova koji mogu upućivati na srčani udar (infarkt miokarda) vrlo važno iz dva osnovna razloga: brzine početka liječenja i činjenice da veliki broj osoba prekasno dolazi u hitnu službu upravo zato što nisu prepoznali razvoj srčanog udara (infarkta miokarda). Oko 50 posto svih smrtnih slučajeva u Hrvatskoj posljedica je bolesti srca i krvnih žila, pri čemu je srčani udar (infarkt miokarda) jedan od glavnih uzroka.
Dr. Portolan Pajić napominje i to kako se u zadnjem desetljeću uočava trend porasta temperature tijekom ljetnog razdoblja, što utječe na zdravstveno stanje milijuna ljudi diljem svijeta. Svijet već dugo osjeća štetne učinke koji će se vjerojatno i pogoršati zbog toplinskih valova. I u Europi je već zabilježen porast smrtnosti povezan s velikim vrućinama, pa je i naše Ministarstvo zdravlja izradilo Protokol o postupanju i preporuke za zaštitu od vrućine.
Preporuke kod velikih vrućina
‘Jedna od najvažnijih preporuka Protokola je pomaganje drugima: posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji žive sami. Starije osobe i bolesnike posjetite barem jednom dnevno, a ako uzimaju lijekove provjerite s liječnikom kakav utjecaj ti lijekovi imaju na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu. Lijekove treba držati na temperaturi ispod 25 stupnjeva ili u hladnjaku. Također se savjetuje izbjegavanje boravka na suncu od 10 do 17 sati, a toga se poglavito trebaju držati djeca, trudnice, starije osobe te srčani bolesnici i oboljeli od šećerne bolesti. Preporuka je i nositi laganu, široku odjeću, svijetlih boja i od prirodnih materijala, šešir širokog oboda ili kapu te sunčane naočale. Za velikih vrućina treba izbjegavati alkohol, napitke s previše kofeina i šećera te jesti češće, a manje obroke’, savjetuje dr. Portolan Pajić. Ona iz iskustva tvrdi i to kako su naši su sugrađani uglavnom spremni pomoći osobi koja je u nevolji, ali nemaju svi dovoljnu razinu znanja iz prve pomoći. Zato su važne edukacije koje podižu i razinu svijesti o važnosti prve pomoći, a istovremeno osiguravaju znanje i vještine potrebne za pravovremeno i pravilno pružanje prve pomoći.
Komentari