Osim toga kako se kroz životni vijek mijenja mozak, doznajte i kako ono što jedemo direktno utječe na zdravlje mozga i koje bi to namirnice trebali uključiti u svoju prehranu ukoliko želite zadržati svježinu i vitalnost ovog organa
DOJENAČKO DOBA
Kad se rodimo, u upotrebi su samo osnovne moždane veze nužne za preživljavanje, poput refleksa. Nakon toga počinje razdoblje ubrzanog rasta tijekom kojeg mozak u prve četiri godine života učetverostruči svoju veličinu i stvaraju se nove sinapse.
DJETINJSTVO
U ranom djetinjstvu mijelinizacija je postojana. Ovaj proces omogućuje moždanim stanicama brže slanje informacija te bržu izgradnju kompleksnijih procesa u mozgu. Moždane stanice razvijaju se ovisno o našoj okolini prema kojoj se i oblikuju različite karakteristike osobnosti.
ADOLESCENCIJA
Mijelinizacija u čeonom režnju završava u adolescenciji. U ovom razdoblju mozak obrađuje informacije najvećom brzinom. Razvija se koncept rasuđivanja i donošenja odluka. Amigdala, koja regulira emocije, još uvijek nije potpuno razvijena, zbog čega je osoba osjetljivija.
RANA ODRASLA DOB
Mozak sazrijeva u 20-im godinama. Usporava se rast moždanih stanica, a u dobi od 45 do 49 usporava se i kapacitet za kratkoročno pamćenje (poput onog za prepoznavanje lica). Istovremeno jačaju socijalne i emocionalne vještine.
SREDNJA ODRASLA DOB
Ovo je vrhunac akumuliranja znanja. U prijevodu – u ovoj smo dobi najpametniji što možemo biti.
KASNA ODRASLA DOB
Poslije 70. godine moždane veze s amigdalom su najjače, što nam omogućuje bolji emocionalni i socijalni odgovor na podražaje iz okoline. Inteligencija je na vrhuncu jer crpi informacije iz cjeloživotnog iskustva i dugoročnog pamćenja. No, u ovom trenutku kratkoročno pamćenje treba dodatnu vježbu kako bi ostalo aktivno.
HRANOM DO ZDRAVOG I VITALNOG MOZGA
ORASI
Sadrže zdrave proteine, masti i antioksidanse koji sadrže zaštitne spojeve dobre za pamćenje i druge moždane funkcije. Pojedite barem sedam dnevno.
MORSKI PLODOVI
Kozice, rakovi i školjke izvrstan su izvor cinka, koji poboljšava snalaženje u prostoru. Pojedite dvije porcije tjedno.
KUPINE
Ove bobice sadrže antioksidanse polifenole koji smanjuju upalu i pomažu moždanim stanicama u međusobnoj komunikaciji. Pojedite barem deset kupina dnevno.
JABUKE
Fitonutrijent kvercetin pomaže u zaštiti moždanih stanica. Dakle, jabuku u ruke!
CITRUSI
Limun sadrži flavonoide koji smanjuju utjecaj oksidativnog stresa i čuva zdravlje moždanih stanica. Jedan grejp, naranča ili limun dnevno, svježi ili u svježe iscijeđenom soku, bit će dovoljni da biste imali zdrav mozak.
LOSOS
Ova masna riba izvrstan je izvor masnih kiselina, koje štite moždane stanice. Trebali biste jesti barem dvije porcije masne ribe tjedno.
CIMET I KURKUMA
Istraživanja su pokazala kako sastojci iz ovih začina neutraliziraju proteine odgovorne za razvoj Alzheimerove bolesti. Konzumirajte s obrokom barem 2 žličice tjedno.
AVOKADO
Osim što je zdrav izvor masnoće, avokado sa drži i folate, koji pomažu očuvati funkciju pamćenja. Jedan do dva tjedno trebali bi biti dovoljni.
MASLINOVO ULJE
Trebamo li uopće pisati o blagodatima maslinova ulja? Izvor je antioksidansa i vitamina E, koji sprečavaju propadanje kognitivnih funkcija te biste ga trebali koristiti barem dvije žlice dnevno.
CRVENI KUPUS
Ova jesenska namirnica prepuna je vitamina K i štiti moždane stanice od oštećenja i propadanja. Uključite ga u obrok barem dva puta tjedno.
JAJA
Jaja su izvrstan izvor vitamina B12 koji sprečava smanjivanje mozga. Ako nemate problema s kolesterolom, pojedite barem tri tjedno.
Komentari