Liječnički prijedlozi o kojima biste trebali kritički promisliti prije pristanka

Čuvajte se suvišnih zahvata i lijekova! Iako mogu spasiti život, jednako tako mogu biti i potpuno nepotrebni, čak i štetni. O kojim biste liječničkim prijedlozima trebali kritički promisliti prije nego što na njih pristanete?

Dovoljan je jedan pogled na rendgensku snimku i liječnik vam već preporučuje operaciju? Nekoliko puta ste osjetili pritisak u prsima i već ste dobili uputnicu za pregled za koronarografiju? Zakašljali ste nekoliko puta i prepisan vam je antibiotik? Pacijenti se u ovakvim situacijama često osjećaju zbunjeno i pitaju se je li to što im je liječnik preporučio doista nužno. Takva su pitanja zapravo potpuno opravdana, no medicinskim laicima, naravno, nije jednostavno na njih odgovoriti. Postoje, međutim, načini na koje si možemo olakšati donošenje odluka vezanih uz naše zdravlje i činjenice koje će nam objasniti zašto nije nužno slijepo slijediti svaku liječničku preporuku.

Trećina zahvata nepotrebna

Stručnjaci, naime, smatraju da je otprilike trećina provedenih medicinskih zahvata neopravdana i nepotrebna. Riječ je o zahvatima koji donose zaradu, a istovremeno pacijentima daju ‘dobar’ osjećaj da ih se ozbiljno shvaća. Neki su liječnici stoga skloni nuđenju brzih rješenja, za koja su plaćeni, pa se, primjerice, radije odlučuju za injekcije kao način rješavanja bolova u lumbalnom dijelu kralježnice umjesto da pacijentu daju uputnicu za fizioterapiju. Znanstvenici sa Sveučilišta Duisburg-Essen upitali su tisuću i četiristo njemačkih liječnika vjeruju li da gospodarski razlozi u njihovom području rada pridonose prevelikom broju zahvata. Čak 39 posto liječnika iz najrazličitijih područja potvrdno je odgovorilo na ovo pitanje. Ovome treba pridodati i činjenicu da su brojne granične vrijednosti, poput one za kolesterol, snižene, što je imalo za cilj povećavanje prodaje odgovarajućih lijekova. U nastavku doznajte o kojim biste liječničkim prijedlozima trebali kritički promisliti prije nego što na njih pristanete.

ODSTRANJIVANJE MANDULA

Budući da je dokazano da operativno odstranjivanje mandula ne donosi uvijek jasne prednosti, ali zato krije ozbiljne rizike (narkoza, opasnost od naknadnog krvarenja, bolovi), mišljenja liječnika o tom zahvatu su podijeljena. Mnogi smatraju da je u nekim slučajevima prije operacije uputno pričekati kako bi se vidio daljnji razvoj ili da se pak bolje odlučiti za manje rizično smanjivanje mandula. U načelu vrijedi sljedeće pravilo: zahvat odstranjivanja mandula ima smisla samo ako osobu godišnje pogađa šest ili više upala popraćenih povišenom tjelesnom temperaturom.

ARTROSKOPIJA

Koristi artroskopije kao oblika terapije kod uznapredovale artroze nisu dokazane. Studije pokazuju upravo suprotno, odnosno da pacijenti nakon artroskopije imaju bolove sličnog intenziteta kao osobe koje se nisu podvrgle operaciji. Osim toga, svaki operativni zahvat sa sobom nosi i određene rizike. Tako, primjerice, prilikom artroskopije može doći do oštećenja hrskavice, zbog čega se može pojaviti potreba za ugradnjom umjetnog zgloba. Artroskopija stoga najčešće ima smisla samo u slučajevima ozljede ligamenata i meniskusa ili kada komadić hrskavice blokira zglob.

OPERACIJA INTERVERTE-BRALNOG DISKA

Je li u slučajevima ozljede intervertebralnog diska operacija nužna? Nije! Operaciju nije moguće izbjeći samo u jednom od deset slučajeva takve ozljede i to kada su ugroženi korijeni živaca i leđna moždina ili ako dođe do inkontinencije, odnosno oduzetosti. Usprkos tome se pacijente koji imaju problema s intervertebralnim diskovima učestalo upućuje u bolnicu kako bi bili operirani. Pritom je važno znati da kod takvih operacija postoji velika opasnost od pojave keloida, posebne vrste ožiljaka kod kojih se stanice umjesto da odumiru nekontrolirano i pojačano množe. Osim toga, dokazano je da kod ove vrste ozljeda lijekovi, kretanje, fizioterapija i opuštanje primijenjeni tijekom duljeg razdobljs mogu dovesti do odličnih rezultata.

INJEKCIJE U LUMBALNI DIO KRALJEŽNICE

Kod nespecifičnih bolova u križima stručnjaci u novije vrijeme ne preporučuju injekcije. Ako vam ih liječnik ipak preporuči, bilo bi dobro da se dodatno posavjetujete i zatražite i drugo mišljenje.
Ako je bol tvrdokoran ili se učestalo ponavlja, najbolje bi bilo obratiti se nekoj ambulanti za liječenje bola gdje se takvi problemi rješavaju interdisciplinarnim pristupom uključivanjem liječnika iz različitih područja medicine.

KORONAROGRAFIJA

Kada je o koronarografiji riječ, zanimljiv je primjer Njemačke u kojoj je broj tih zahvata po stanovniku za oko 70 posto veći nego u Austriji, odnosno za oko 98 posto veći nego u Švicarskoj, a da pritom broj osoba preminulih od srčanog infarkta nije nimalo manji. Znači li to da se neki pacijenti na koronarografiju upućuju bez opravdanog razloga? U načelu vrijedi sljedeće pravilo: kod simptoma srčanog infarkta koronarografija može dati jasnu sliku stanja u kojem se pacijent nalazi. Ako je, međutim, riječ ‘samo’ o bolu u prsima, taj je skupi i rizični zahvat najčešće nepotreban – u takvim se situacijama bolje odlučiti za intenzivni razgovor liječnika s pacijentom i EKG pod opterećenjem.

LIJEKOVI ZA SNIŽAVANJE KOLESTEROLA

Ranije se smatralo da je gornja granična vrijednost za kolesterol 260 mg/dl, no u međuvremenu je ta granica spuštena na 190 do 200 mg/dl. Kao rezultat toga došlo je do znatnog porasta broja ljudi koji uzimaju lijekove za snižavanje razine kolesterola. Pritom su korisnost tih lijekova i njihov utjecaj na smanjenje rizika smrtnosti dokazani samo kod osoba s bolestima srca i krvožilnog sustava. Ako imate lagano povišeni kolesterol, umjesto posezanja za lijekovima radije u svoju prehranu uvedite namirnice bogate balastnim tvarima (primjerice, jabuke i orašaste plodove), koje pridonose snižavanju razine masnoća u krvi.

OPERACIJA MATERNICE ZBOG MIOMA

Nakon što je dijagnosticiran karcinom uklanjanje maternice je često neizbježno. Taj se radikalni korak, međutim, može izbjeći u slučaju postojanja mioma jer se te dobroćudne tvorevine mogu tretirati i na blaži način. Jedna od mogućnosti su injekcije s GnRH analozima, lijekovima koji djeluju suprotno ženskim spolnim hormonima estrogenima ili pak primjena oralnog lijeka. Osim toga se može primijeniti i radiološka terapija.

ANTIBIOTICI U SLUČAJU UPALA

Upale dišnih putova su gotovo uvijek izazvane virusima, a antibiotici u borbi protiv njih ne djeluju. Usprkos tome se često čuju rečenice poput: ‘Toliko mi je loše da moram uzeti antibiotik!’ Takvom postupanju treba stati na kraj! Ako vaš liječnik sumnja na bakterijsku infekciju, trebao bi to provjeriti uzimanjem brisa. Tako će se izbjeći nepotrebno uzimanje antibiotika, koje može dovesti do rezistentnosti na njih.

Komentari