Od njih bježimo, iako su zapravo vrlo korisne za naš organizam. No da bi ispunile svoju svrhu, moraju biti u ravnoteži. To brojno ‘stanovništvo’ našeg tijela najviše živi u crijevima, ali i na koži, u usnoj šupljini te u intimnj zoni
Koža
Na našoj koži, u savršenoj međusobnoj ravnoteži, žive milijarde mikroorganizama. Nove studije koncentriraju se na biofilm sastavljen od bakterija, gljivica, kvasaca i drugih mikroba koji nas štite od stresa iz okoliša i održavaju kožu zdravom. Streptokoki i stafilokoki, koji se općenito smatraju prijetnjom za naše zdravlje, postaju agresivni samo ako se nekontrolirano množe. Da ne bismo narušili tu ravnotežu, trebamo izbjegavati opsesivnu upotrebu dezinfekcijskih sredstava za pranje ruku, kojih danas ima na svakom koraku. Istraživanja su dokazala štetnost sastojka triklosana, antibakterijskog sredstva koje se pojavilo 60-ih godina, a koje se nalazi u mnogim tekućim sredstvima za pranje i
proizvodima za osobnu higijenu. Naime, on oštećuje epidermalne stanice. Neprestano dezinficiranje ruku više nam šteti nego koristi, stoga je bolje upotrebljavati klasični sapun.
Intimna zona
Pod utjecajem estrogena (ženskih spolnih hormona) razmnožavaju se tzv. Doderleinovi bacili, koji proizvode mliječnu kiselinu te se zovu laktobacili (mliječni bacili). Oni iz glikogena, kojim je bogata vaginalna sluznica, stvaraju mliječnu kiselinu. Mliječna je kiselina najvažnija u održavanju vaginalne kiselosti (kiselost se mjeri u pH-jedinicama) pH između 3,5 i 4,2, što su nepovoljni uvjeti za patogene bakterije. Samo s takvim pH-faktorom rodnica se može obraniti od spolno prenosivih infekcija, kao i od kvasaca poput Candide (koja se prenosi iz crijeva). Antibiotske terapije uništavaju Doderleinove laktobacile, narušavajući cijeli vaginalni sustav. Stoga je prvo pravilo ograničiti upotrebu antibiotika na posebne situacije i svakako uz liječničku preporuku. Kako bi se kompenzirao negativan učinak antibiotika, preporučuje se 8-10 dana upotrebljavati vaginalete na bazi probiotika Lactobacillus acidophilus. Također je zabranjeno samoinicijativno upotrebljavati dezinfekcijske vaginalne kupke (poput onih na bazi joda) i antibiotske vaginalete, koje ugrožavaju ravnotežu i u većini slučajeva ničemu ne služe.
Dišni putevi
Otpornost gornjih dišnih puteva najviše ovisi o ravnoteži dobrih i loših bakterija. Zato je važno steći naviku svakodnevnog ispiranja sprejevima za nos, na bazi fiziološke otopine ili morske vode, napominju stručnjaci. Ispiranjem se vlaži sluznica, održava se čistoća nosne šupljine i blokiraju se patogene bakterije. Kod prvih znakova prehlade ne preporučuje se upotrebljavati kapi za nos koje sužavaju krvne žile nosne sluznice (kako bi se smanjila oteklina u nosu). Duljom upotrebom takvih sprejeva isušuje se sluznica nosa, narušava se bakterijska flora, a može doći i do ubrzanog rada srca – tahikardije. Prehladu je bolje liječiti morskom ili termalnom vodom. Treba izbjegavati i svakodnevno dezinficiranje usne šupljine agresivnim vodicama za ispiranje jer one oštećuju ‘dobre’ bakterije otvarajući tako put aftama i mikozama.
Crijeva
Crijevne bakterije međusobno komuniciraju zahvaljujući procesu zvanom ‘quorum sensing process’. Primjerice, neke patogene bakterije kao što su salmonela i pseudomonas množe se pod utjecajem adrenalina, kojeg je više kad smo pod stresom, potom kad smo na hormonskim terapijama, ali i zbog nepravilne prehrane. Pritom nije jedino važan izbor namirnica u smislu kvalitete, već i količina hrane te vrijeme kad je konzumiramo. Noćno pražnjenje hladnjaka ima iznimno štetne posljedice jer, osim što stimulira rast bakterija, adrenalin aktivira makrofage, stanice koje oblažu crijeva i uništavaju crijevnu barijeru, otvarajući put tvarima koje ne bi smjele ući u krv jer izazivaju upalna stanja. Takva kronična upala uzrokuje perifernu rezistenciju na inzulin, koja pospješuje debljanje i tako vodi do pretilosti (posebno se ‘lijepe’ abdominalne masnoće) te dijabetes.
Komentari