Gotovo sve bolesti u našem organizmu nastaju zato što se pogrešno hranimo. Čak i ako jedemo zdravo i raznoliko, namirnice koje konzumiramo često su upitne kvalitete, pa je uzimanje dodataka prehrani ‘must-have’ današnjice
Kako bi naš organizam mogao funkcionirati i biti zdrav, treba biti blago alkalan, tj. lužnat, a hrana u velikoj mjeri određuje taj status. Da je zakiseljavanje organizma opasno te da su gotovo sve bolesti uzrokovane upravo time što sami trujemo svoje tijelo, govorio je još 30-ih godina 20. stoljeća američki liječnik William Howard Hay tvrdeći da je iznimno važno pravilno kombinirati namirnice, tj. da se alkalne i kisele namirnice ne bi trebale unositi zajedno. Koje su alkalne, a koje kisele namirnice?
Alkalne namirnice, tj. one koje su poželjne, su ponajprije zeleno lisnato povrće (no i druge vrste povrća su dobrodošle, osobito celer, mrkva, tikvice, kiseli kupus, zelene mahune…), citrusno voće (ali i većina drugog voća), gljive, maslinovo ulje, proso… Popis kiselih namirnica također je dugačak, a među njih spadaju i neke koje su vrlo poželjne na našim jelovnicima, samo u pravim kombinacijama i količinama – brusnice, indijski oraščići, grah, heljda, sir… Naša bi prehrana zapravo trebala sadržavati oko 75 posto alkalnih i 25 posto kiselih namirnica, što znači da su nam za ravnotežu potrebne i kisele namirnice. No ne sve, pa bismo tako trebali izbjegavati procesiranu hranu, prženu hranu, gazirana pića, pšenicu, ukiseljeno povrće… No čak i ako jedemo zdravo i raznoliko, hrana koju konzumiramo često je upitne kvalitete, pa je uzimanje dodataka prehrani ‘must-have’ današnjice i to iz više razloga.
Kvaliteta je važnija od kvantitete
Ponajprije zato što bismo trebali pojesti goleme količine zdravih namirnica kako bismo zadovoljili dnevnu potrebu za svim nutrijentima te zbog već spomenute upitne kvalitete hrane. Isto tako, način života se promijenio, pa zbog stalnog stresa, ali i štetnih tvari iz okoliša kojima smo izloženi, naš organizam traži više hranjivih tvari.
“Zdrava prehrana ima svoje precizne zakonitosti i ona treba biti cilj kojemu treba težiti svatko kome je stalo do očuvanja zdravlja i, još važnije, do održavanja kvalitete života. Kvaliteta života ogleda se u kvaliteti prehrane i nerijetko je u drugom planu u odnosu na kvantitetu”, upozorava magistrar nutricionizma, univ. mag. pharm. Nenad Bratković i pritom ističe pojam ‘nutritivne gustoće’, kojemu su kao suprotni termin suprotstavljene ‘prazne kalorije’.
Gotovo svakodnevno možemo čuti kako mnogi smatraju da imaju punovrijednu prehranu, no objektivnim pristupom i analizom prehrane dolazim, nažalost, do poraznih činjenica i zaključaka o ozbiljnim nutritivnim deficitima. Upravo u ovim slučajevima kvalitetni dodaci prehrani i funkcionalni prehrambeni proizvodi omogućuju dopunu u prehrani nedostatnih hranjivih tvari u organizmu. Nutricionisti preporučuju prirodne dodatke prehrani, posebice one koji imaju dugu tradiciju proizvodnje, koji njeguju holistički pristup ljudskom zdravlju i za koje postoje stručni dokazi djelovanja”, kaže Nenad Bratković i objašnjava kako bismo se trebali hraniti u zimskom razdoblju te koliki je stvarni utjecaj masti, bjelančevina i ugljikohidrata na imunosni sustav.
MASTI
Sve masti nisu nužno i ‘dežurna babaroga’ – prehrambeno zlo, kakvim se danas najčešće prikazuju. No, ipak, neke od njih uistinu jesu štetne, a riječ je o transmastima. Stoga, vidite li na deklaraciji proizvoda sastojak ‘hidrogenirana biljna mast’, izbjegavajte taj proizvod u širokom luku. Ove masti uništavaju strukturu i integritet stanice, pa tako i stanica imunosnog sustava, a vi, naravno, nikako ne želite da vam se to (sustavno) događa. No postoje i tzv. dobre masti koje imaju i pozitivnu ulogu u podršci imunosnom sustavu i općem zdravlju. Unosite li ‘dobre’ masti iz biljnih izvora omega-3 i jednostruko nezasićene masne kiseline (laneno, maslinovo ulje, avokado, orasi, bademi, chia sjemenke) u kombinaciji s plavom ribom (skuša, srdela, inćuni i losos), omogućit ćete si jake protuupalne učinke hrane i jači imunitet.
BJELANČEVINE
Unos bjelančevina iz krtog mesa, ribe, bjelanca, nemasnih mliječnih proizvoda i mahunarki omogućuje unos za život nužnih aminokiselina. Bez njih nema ni enzima, ni imunotijela koji drže imunitet ‘na okupu’.
UGLJIKOHIDRATI
Odabir ugljikohidrata tijekom zime treba se temeljiti na sezonskom raznobojnom povrću i voću bogatom vlaknima, antioksidansima, vitaminima i mineralima, no ne i na krumpiru, tjestenini, kruhu, pecivima bogatim škrobom i jednostavnim šećerima te umjetnim dodacima. Ako se ‘utapate’ u slatkim napitcima, kolačima, slatkišima i namazima, valja znati kako se akutni padovi imuniteta nerijetko događaju upravo nakon konzumacije puno kolača, slatkiša i zaslađenih napitaka. Imunosni sustav povezan je i s ulogom inzulina i naglim porastom glukoze (šećera) u krvi i svako ‘nakrcavanje’ jednostavnim šećerima iz gotovih proizvoda dobivenih industrijskim postupcima rezultira i padom imuniteta.
Komentari