Što za kožu možete učiniti prehranom?

Akutna upala kože, pojačano lučenje loja ili znoja iz žlijezda, pojava akni, crvenilo kože, suhoca... Sve se to može ‘izliječiti’ sinergijom pravilne prehrane i odgovarajućom kozmetikom

Poznata je činjenica da je koža naš najveći organ, no prava je istina da je nažalost rijetko doživljavamo organom ravnopravnim ostalima. Više je doživljavamo kao neki prekrivač, filter ili zaštitu, ne i kao primjerice dio imunološkog i detoksikacijskog sustava. Razlog tome je i taj što je koža vrlo izdržljivo i elastično tkivo koje se regenerira. Ona se naime sastoji od epidermisa (vanjskog sloja), dermisa (srednjeg sloja) i subkutanog (unutarnjeg sloja). Kroz kožu se izlučuju mnoge potencijalno štetne tvari pa je uz bubrege i crijeva ona glavno mjesto izlučivanja tih tvari. Izgled kože može nam otkriti kako se osoba hrani (no ponekad su i genetski čimbenici toliko dominantni da čak ni uravnotežena prehrana ne pomaže). No puno toga se ipak može pokušati postići promjenom prehrane i općim zdravim mjerama, neovisno je li riječ o kakvoj kožnoj bolesti, akutnoj upalnoj promjeni kože, pojačanom lučenju loja ili znoja iz žlijezda, pojavi akni ili pak ako je koža sklona crvenilu, suhoći ili mašćenju. Kozmetika (ona s posebnom namjenom, ali i ona preparativna temeljena na toterapijskom sastavu) može doprinijeti poboljšanju općeg stanja i izgleda kože. No čini mi se kako mnoge pripadnice ljepšeg spola zaboravljaju sinergijski učinak prehrane (i dodataka prehrani) u kombinaciji s kozmetičkim pristupom. Mnoge kožne bolesti u podlozi imaju karakterističan upalni karakter. Upala je između ostalog povezana i s proupalnom prehranom. Takoer, ciljano izlaganje suncu u dijelu dana kada ono ima najjači energetski potencijal daje kratkoročan brončani ten, no dugoročno
omogućava da koža bude znatno dehidrirana. Rezultat: osobe mogu djelovati znatno starije u odnosu na pravu kronološku dob. Rehidracija se postiže i napitcima koji imaju alkalizirajući učinak, poput nezaslađene limunade ili grejpa, postiže se i zelenim povrtno-voćnim frapeima čiji fitoantioksidansi omogućavaju pojačani učinak superoksid dimutaze, jednog od ključnih enzima u sprečavanju mogućih nekontroliranih grešaka nakon izlaganja pojačanom elektromagnetskom zračenju.

Nekoliko glavnih neprijatelja kože

• prehrana bogata šećerima (doprinosi procesima glikacije, odnosno sljepljivanja šećera s proteinima)
• kronična dehidracija (opće je poznato da mnogi ljudi piju tek kada su žedni i da to čine u značajno podcijenjenim količinama u odnosu na preporučljive količine)
• prekomjeran prehrambeni unos s dominantnim udjelom proupalnih masnih kiselina (umjetne trans-masne kiseline, uobičajena biljna ulja za prženje i pečenje)
• nedovoljan unos protupalnih masti (jednostruko nezasićenih masnih kiselina iz oraha, badema, bučinih sjemenki, lana; maslinova ulja, avokada, ribljeg ulja i plave masne ribe)
• vrlo podcijenjen unos fitoantioksidanasa koji djeluju protuupalno i antiproliferativno (zaštitno od raka)
• vrlo podcijenjen unos vlakana iz biljnih namirnica (čiji unos treba biti više od 35 grama)
• pretjeran unos brašna i dominantan sadržaj žitarica
• nedovoljan probiotički element hrane (fermentirana hrana)
• izlaganje najčešćim alergenima odnosno antigenima iz hrane (gluten, soja, kazein iz mliječnih
proizvoda, kikiriki, neki orašasti plodovi)
• prekomjeran unos određenih aditiva ( iz gotovih prehrambenih proizvoda, umjetnih sladila i pojačivaća okusa)

Komentari