Iako nam svaki dan obećavaju brza i jednostavna rješenja za vitkost, dugovječnost, energiju..., istina je jasna - ne postoje univerzalna rješenja i iza svakog uspjeha stoji veliki trud
Tko redovito trenira, ima bolji tonus mišića i kondiciju, jači imunitet, bržu izmjenu tvari u organizmu i bolji rad kardiovaskularnog sustava. I, što je jednako važno, smanjuje se razina stresa, a oslobađaju hormoni sreće.
Je li dovoljno samo se kretati?
Svatko bi se trebao kretati 30 minuta dnevno. U komadu, naravno. Važna je svaka vrsta kretanja – bilo to veslanje, plivanje, hodanje ili neki trening izdržljivosti i snage. Bitno je samo prilagoditi ga osobnim potrebama – zdravstvenom stanju, godinama i stilu života.
Može li previše sporta škoditi?
Može, i to kada se pogrešno ili previše trenira. Najbolje se izgrađuje trenirana grupa grupa mišića tako što između treninga uzmete dan pauze. Tko ne želi pričekati na obnavljanje mišića, dugoročno šteti svome tijelu. Imunosni sustav s vremenom će slabjeti i mora se računati s ranim trošenjem zglobova, kostiju, tetiva i žila. Ako počinjete s nekom novom vrstom tjelovježbe, trebate se prepustiti stručnom vodstvu trenera ili instruktora te početi s niskim intenzitetom koji ćete postupno povećavati.
Kojim mišićima trebamo osobito pridavati pažnju?
Često su najslabiji dio tijela leđa i trbušni mišići, a potom i mišići zdjelice, ramena i vrata. Oko 80 posto bolova u leđima uzrokovano je slabim mišićima. Oko 150 mišića stabilizira kralježnicu i ako nisu dovoljno korišteni, u dva tjedna gubi se 35 posto snage. No važni su i trbušni mišići, i to ne samo zbog estetske komponente nego i zbog leđa i stabilizacije tijela.
Kako uključiti sport u svakodnevicu?
Ne gledajte na sport kao na dodatno opterećenje, nego kao neku vrstu nagrade kojom se aktivno opuštate. Optimalna su tri-četiri treninga tjedno u trajanju od 20 do 30 minuta.
SAVJET
Kako ćete se odreći štetnih navika?
Navike ne postoje samo da bismo uveli disciplinu u svoj život i bolje funkcionirali. Kada smo izbačeni s kolosijeka i ne znamo što bismo učinili, trebamo se pozvati na svoje principe i navike. Navike nam donose sigurnost i usto minimalno troše kapacitet našeg mozga.
• PRINCIP je u teoriji posve jednostavan: obrasci navika spremljeni su u našem mozgu i uvijek se aktiviraju po istom obrascu. Zato je bitno prepoznati poticaj koji navodi na provođenje navike u djelo te štetnu naviku zamijeniti nekom zdravom, koja će imati isti učinak.
• PRVI KORAK je imenovati životne navike kako bismo mogli prepoznati okidače koji je aktiviraju. Zapitajte se što se događa neposredno prije nego što prakticirate aktivnost koja je prešla u naviku i koje su to situacije.
• PROMATRAJTE SE NA PRAVI NAČIN
Osvijestite si koji su to okidači – jedan tjedan dovoljan je da ih prepoznate. Postavite si pitanje što dobivate kada svoje navike provodite u djelo i što biste bez njih propustili. Zatim može početi potraga za novom navikom.
• NOVE NAVIKE mogu se dobro provoditi samo ako udovoljavaju zahtjevima kao i stare navike. Pogledajte kako to drugi rade, to će vam doniijeti nove ideje.
Tekst: Iva Ćurić
Foto: Profimedia
Komentari