Upala jetara najčešće dugo ostaje neprimijećena i upravo je to čini opasnom. Dobra vijest je ta da se od infekcija možemo zaštititi, kao i to da su metode liječenja ove bolesti sve uspješnije
Mnogi misle da se hepatitis njima ne može ‘dogoditi’. Upala jetara, kod koje se razlikuju oblici od A do E, može zadesiti svakoga od nas. Uzročnici bolesti su brojni: virusi, bakterije, gljivice, paraziti ili trovanja, primjerice, alkoholom, lijekovima, otapalima… Jetra, naša najveća žlijezda, rade kao tvornica hormona, oslobađaju tijelo od otrova, razgrađuju alkohol i imaju golemu sposobnost regeneracije.
S hepatitisom A i E ovaj organ stoga najčešće uspješno sam izlazi na kraj. Problem s jetrima leži u tome što nemaju receptore bola, što znači da u slučaju bolesti ‘tiho’ pate. Oštećenja jetara se stoga obično prekasno uočavaju. Postoje, međutim, određeni znakovi upozorenja, kao i načini na koje se možemo zaštititi. Jedan od čestih znakova oslabljenih jetara je osjećaj stalnog umora.
DOBROĆUDAN
Hepatitis A
Virusi hepatitisa A se izlučuju putem crijeva. Zaraziti se stoga možemo tijekom kontakta dodirom, prilikom spolnog odnosa ili putem zagađene hrane i vode. Neke zaražene osobe nemaju nikakvih znakova bolesti, dok su kod drugih simptomi snažni: osjećaju se iscrpljeno, oči i koža im poprime žutu boju, mokraća im je tamna, a vrijednosti jetrenih proba rastu. Tijek hepatitisa A ipak je najčešće bezazlen te se bolest nakon nekoliko tjedana sama od sebe povlači. U slučaju postojanja sumnje na hepatitis dovoljno je napraviti mjerenje antitijela u krvi. Terapija za ovaj oblik hepatitisa ne postoji. U slučaju putovanja na rizična područja, preporučuje se cijepljenje.
IZNIMNO ZARAZAN
Hepatitis B
Hepatitis izazvan virusom B ubraja se u najčešće zarazne bolesti na svijetu. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), hepatitisom B je zaražena čak trećina stanovništva. Točan broj oboljelih u Hrvatskoj nije poznat, no prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo godišnje se prijavi oko 200 novooboljelih od hepatitisa B i jednak broj kroničnih nositelja. Do zaraze hepatitisom B dolazi prilikom spolnog odnosa i putem krvi. Budući da je za infekciju dovoljna već mala količina krvi, bolest se može prenijeti, primjerice, nečistim iglama za tetoviranje. Hepatitis B se dijagnosticira analizom krvi. Kod trećine oboljelih jedan od znakova je i žutilo kože, a mogu se javiti i simptomi gripe te umor, dok rijetko dolazi i do zakazivanja jetara. Kako će pojedini oboljeli izaći na kraj s hepatitisom B, ovisi o njegovu imunosnom sustavu. Kod 90 posto oboljelih odraslih osoba bolest se izliječi bez ikakvih posljedica. U djece, starijih osoba i osoba s oslabljenim imunosnim sustavom često se razvije kronični hepatitis B, čije posljedice mogu biti oštećenja jetara i rak. Hepatitis B liječi se samo u teškim slučajevima, i to peginterferonom, koji potiče rad imunosnog sustava, ili tabletama, koje sprečavaju razmnožavanje virusa. Obolijevanje od hepatitisa B može se sprijeciti cijepljenjem.
OPASAN
Hepatitis C
Od hepatitisa C prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije godišnje oboli tri do četiri milijuna ljudi. Ova vrsta upale jetara prenosi se putem krvi. Hepatitis C osobito je opasan zato što često ostaje neprimijecen, a ako se ne liječi, prerasta u kroničnu bolest. Virus se, naime, skriva u stanicama jetara, tamo se razmnožava i izaziva opasne bolesti poput raka jetara ili pak ciroze, koja razara jetra. Cjepivo protiv hepatitisa C ne postoji, ali su u međuvremenu razvijeni učinkoviti lijekovi. Liječnici se čak nadaju da će u dogledno vrijeme uspjeti razviti metodu za potpuno izlječenje hepatitisa C.
KOMBINIRANI VIRUS
Hepatitis D
Od ovog oblika obolijevaju samo pacijenti koji već imaju hepatitis B jer se uzročnici samo u tom slučaju mogu razmnožavati. Hepatitis D se osobito često javlja na području Sredozemlja, na Bliskom istoku, u južnoj i srednjoj Aziji te na području Južne Amerike, oko Amazone. Ova infekcija, koja se prenosi krvlju i tjelesnim tekućinama, u 90 posto slučajeva preraste u tešku kroničnu bolest. Specifično liječenje ove vrste hepatitisa ne postoji, a njegovo širenje se najučinkovitije može spriječiti mjerama prevencije infekcije hepatitisom B.
PODCIJENJEN
Hepatitis E
Hepatitis E je osobito raširen u zemljama u razvoju kao što su države Azije, Afrike i Središnje Amerike, no prisutan je i u Europi. U Hrvatskoj je zbog nedovoljnih ispitivanja stvarna slika proširenosti infekcije u ljudi nedovoljno poznata. Izvori zaraze za ovu vrstu hepatitisa su voda kontaminirana fekalnim klicama te zaražene namirnice, i to prije svega svinjetina i meso divljaci. Kao i kod ostalih oblika hepatitisa, tijek akutne upale je i kod hepatitisa E individualan: kod nekih oboljelih nema nikakvih znakova, neki imaju simptome gripe, a neki povraćaju, imaju bolove u gornjem dijelu želuca i povišene vrijednosti jetrenih kontrola. Poslije se mogu pojaviti i žutilo kože i bjeloočnica, svrab i osjećaj slabosti koji traje mjesecima. Kako bi se utvrdilo radi li se o virusnoj infekciji, potrebno je napraviti analizu krvi u potrazi za antitijelima protiv hepatitisa.
Hepatitis E ne javlja se u kroničnom obliku, no kod trudnica može dovesti do zatajenja jetara. Cjepivo za ovaj oblik hepatitisa ne postoji, a nema ni službeno dopuštene terapije.
Novosti u terapiji hepatitisa C
Virus hepatitisa C razara jetra i jedan je od najčešćih razloga za transplantacije. Novi lijekovi koji djeluju izravno protiv virusa daju novu nadu zaraženim osobama. Dosad se kao terapija za hepatitis C koristio interferon alfa, koji ima cijeli niz popratnih pojava (u kombinaciji s Ribavirinom). Početkom 2014. godine Europska služba za lijekove prvi put je dopustila lijek za terapiju hepatitisa C
koji ne sadrži interferon, a nakon toga su uslijedili i drugi. Prednosti tog novog oblika terapije su šanse za ozdravljenje povećane na više od 90 posto, gotovo nepostojeće popratne pojave i trajanje terapije od osam do 12 tjedana umjesto dosadašnjih 24 do 72 tjedna.
Jetra vole artičoke!
Koje je omiljeno jelo jetara? Artičoke! One sadrže gorku tvar cinarin, koja štiti jetra, potče razgradnju masnoća i snižava razinu kolesterola u krvi. Predlažemo vam da isprobate sljedeći recept:
artičoke kuhajte oko 30 minuta u posoljenoj vodi sa sokom od jednog limuna, tako da omekšaju. Nakon kuhanja otrgnite list po list pa ih uronite u mješavinu maslinova ulja i morske soli. Niste ljubitelj artičoka? U tom slucaju u ljekarni možete nabaviti kapsule sa sušenim ekstraktom dobivenim iz listova artičoke.
Komentari