Gotovo svatko od nas s vremena na vrijeme osjeti nesigurnost. No što više puta svladamo teške situacije i donesemo važne odluke, to ćemo biti jači i sigurniji u sebe
U svima nama postoji urođena mana da sve odluke koje donosimo preispitujemo pa se javlja potencijalna sumnja koja stvara komplekse emotivne nesigurnosti kao mješavine nedoraslosti situaciji, izolacije, straha i očaja. Ipak, ti osjećaji nesigurnosti, koji nas vrlo često sprječavaju da ispunimo svoje potencijale i da se pridržavamo vlastitih ograničenja, nisu ništa drugo nego pogrešna percepcija. Osloboditi se od nesigurnosti vrlo često je samo po sebi izazov, kao i suočiti se s problematičnim zadatkom.
Svladavanje teškoća
Nakon što svladamo nesigurnost često zadatak prestaje biti problem jer ako očekujemo pozitivan ishod, puno je lakše i stići do njega.
Kada se osjećamo nesigurno, ne samo da sebe smatramo nesposobnima za suočavanje sa životnim izazovima, nego i mislimo da nismo dostojni sreće. Krećemo se kroz život obavijeni osjećajem da nas drugi smatraju nesposobnima.
Rezultat toga je gubitak osobne moći i bez obzira na to kakvu odluku donijeli, uvijek ćemo misliti da je to lošija opcija. Rijetko se koja osoba može pohvaliti time da nikada nije osjećala nesigurnost jer smo više-manje svi rođeni sa sličnim vrlinama, ali i manama. Ako se u vama pojavi osjećaj nesigurnosti, prvo biste trebali pronaći njezin uzrok i razumjeti ga. Ako su vas često korili u djetinjstvu, teško da ćete imati dovoljno sigurnosti i povjerenja u svoje postupke i kao odrasla osoba. Tendencija povlačenja iz neugodne situacije može također povećati osjećaj nesigurnosti. Nakon što ste otkrili izvor nesigurnosti, usredotočite se na svoje sposobnosti. Što ste više puta svladali teške situacije, donijeli važne odluke ili izvršili zadatke, to ćete biti jači. Ipak, najvažnije je da znate kako nesigurnost nije objektivan osjećaj. Ona je emotivna interpretacija vaše vrijednosti temeljena na podsvjesnim strahovima, sramu ili sumnji. Kada prevladate te emocije koje se kriju u okrilju nesigurnosti, i to hrabrim djelima, razumijevanjem, pripremama i znanjem, bit ćete sposobni postići mnogo više nego što ste mislili da možete.
TEST: Jeste li velikodušni prema drugima?
1.Dva dana u tjednu vozite kolegicu na posao. Kakvu ste raspodjelu troškova odredili?
a) ona mora platiti pola svote za benzin
b) ona sama odlučuje koliko će mi dati
c) ne tražim ništa, ionako bih se vozila na posao
2.Tko plaća kavu kad se nađete s prijateljicom?
a) svatko plaća svoju
b) katkad plati ona, katkad ja
c) uglavnom ja častim
3. Partner vam uopće ne pomaže u kućanskim poslovima. Što mislite o tome?
a) pomirila sam se s tim
b) moram biti strpljiva s njim
c) reći ću mu odmah da mi to jako smeta
4.Znanica vas je zamolila da joj posudite svoj automobil. Kako ćete reagirati?
a) posudit ću joj ga, ali to je stvarno iznimka
b) svoj auto ne posuđujem nikome
c) naravno da ću pristati
5. Organzirali ste tulum za svoj rođendan.
a) svatko mora nešto donijeti
b) ja plaćam svu hranu i piće
c) svatko će dati svoj dio
BODOVI:
Prvo pitanje: 3, 2, 1
Drugo pitanje: 3, 2, 1
Treće pitanje: 1, 2, 3
Četvrto pitanje: 2, 3, 1
Peto pitanje: 3, 2, 1
5-8 Vaša velikodušnost ne poznaje granice. To je lijepa osobina, no ljudi vas zbog toga stalno iskorištavaju. Razmislite zašto ste zapravo toliko darežljivi prema drugima i budite ipak nešto umjereniji u tome.
9-12 Vaš moto glasi: malo uzimati, malo davati. Ako primijetite da se netko ne drži tog pravila, imate dovoljno hrabrosti da ga na to upozorite. No pripazite da zbog takva ponašanja ne izgubite drage prijatelje.
13-15 Volite čiste račune i jako pazite da vi nekome ne ostanete dužni ili pak netko drugi vama. No, pripazite, vaša točnost nekim se osobama čini kao nepovjerenje prema njima. Ne bi vam škodilo da se malo opustite.
Komentari