Nalazi su vam dobri, a vi se loše osjećate? Liječnici vam kažu da je sve u vašoj glavi ili posljedica stresa? Možda je vrijeme da upoznate jednu novu granu medicine - anti-aging, koja je usmjerena na sprečavanje preuranjenog starenja, produljenje života te prevenciju različitih bolesti, i to ponajprije uravnoteživanjem hormona
Naglo debljanje ili mršavljenje, nesanica, glavobolja, nepravilni menstruacijski ciklusi, umor, smanjen libido, opadanje kose i depresija vrlo često su simptomi manjka ili viška hormona. No mnogi simptomi koje čovjek osjeća nerijetko nisu praćeni poremećajima vidljivim na krvnim i drugim nalazima, pa sve završava ‘dijagnozom’ kako je sve to u glavi ili kako je za sve kriv stres.
Kako hormoni ‘razmišljaju’?
Posljednjih godina ubrzano se razvija nova grana medicine – anti-aging, koja je usmjerena na otkrivanje uzroka poremećaja i njihovo balansiranje, tj. vraćanje tijela u ravnotežu. Ona je usmjerena na sprečavanje preuranjenog starenja, produljenje života te prevenciju različitih bolesti, i to ponajprije uravnoteživanjem hormona. O utjecaju hormona na naš život, kao i o vezi hormona s hranom koju konzumiramo i dodacima prehrani, govorila je dr. Sanja Toljan u svojoj knjizi ‘Čudesna moć hormona’, koja je nedavno objavljena u izdanju nakladničke kuće Intermed.
“Anti-aging medicina nije punjenje bora injekcijama hijarulonske kiseline, nego briga za bore iznutra. Kada saznate kako hormoni razmišljaju, u vaš će život ući mogucnost za ostvarenje gotovo savršenog zdravlja’, tvrdi dr. Toljan u svojoj knjizi u kojoj objašnjava kako, vraćanjem hormona u ravnotežu, možemo izgubiti višak kilograma, riješiti se akni, ojačati slab libido, zaštititi srce, pobijediti kronični umor, prevenirati degenerativne bolesti…
Neka rade u našu korist!
Na jednostavan i razumljiv način dr. Toljan u svojoj knjizi analizira najvažnije hormone u ljudskom tijelu i njihov utjecaj na cjelokupno zdravlje: melatonin, hormon rasta, kortizol (prema njezinu mišljenju, većina današnjih bolesti posljedica je upravo neuravnoteženog hormona kortizola!), DHEA (dehidroepiandrosteron, zadužen je za to da u krvi imamo niz hormona koji će nas izgrađivati), progesteron, estradiol, testosteron, inzulin, hormone štitnjace i oksitocin. Kako bi oni radili u našu korist, važno je birati namirnice koje ne remete rad hormona. To je u prvom redu povrće, koje je temelj prehrane (sezonsko i iz ekološkog uzgoja), voće (koje se jede pola sata prije ili tri-četiri sata poslije ručka), sjemenke (jedu se uz obroke ili kao međuobrok, a najbolje ih je prethodno namočiti u vodi), ulja i masti, proteini (i biljni i životinjski, a nikako oni umjetni), ugljikohidrati (cjelovite žitarice) te začini (kurkuma, đumbir, bosiljak, peršin…, koji pravu funkciju ostvaruju u kontaktu s uljima, tako da ih treba miješati s masnoćama).
“Hrana bogata kromom i cinkom blagotvorno utječe na inzulin. Najbolji prirodni izvor kroma je pivski kvasac, no mnogi ga ljudi ne podnose jer često izaziva probavne tegobe. No kroma ima i u telećoj jetri, krumpiru u kori, kruhu od integralnog brašna, mrkvi, brokuli, jabuci, kupusu i naranči. Slatke namirnice siromašne su kromom i mogu prodonijeti njegovom gubitku iz tijela. Bogati izvori cinka su prije svega orašasti plodovi i razne sjemenke, zob, meso peradi… Ako pak želite stimulirati proizvodnju hormona štitnjače, jedite morske plodove, maslinovo ulje, avokado…, a želite li smanjiti njihovu proizvodnju, najbolje se držati visokoproteinskih režima prehrane, poput Atkinsove dijete”, savjetuje dr.Toljan.
Hormon stresa kortizol, koji je zadužen za komunikaciju između naših misli i tijela i čija je neravnoteža posljedica poremećaja u radu nadbubrežne žlijezde, ne voli alkohol, šećer, kofein, transmasti i hidrogenizirane masnoće, koje su nepoželjne i kad su drugi hormoni u pitanju. No zato jaja, maslac, riba i piletina pridonose sintezi estrogena i progesterona, kao i testosterona, pa ove namirnice zauzimaju vrh liste najpoželjnijih. No kako prepoznati tzv. problematičnu hranu? Ako je prehrana valjana, hormoni ‘uživaju’ i osjećamo se sjajno. Većina ljudi osjeća napuhnutost i težinu kad jede slatko, kruh, tjesteninu i druge brašnaste proizvode, dok je meso, tvrdi dr. Toljan, rijetko na popisu namirnica koje izazivaju probleme, baš kao i ulja i prirodne masti.
Najčešći poremećaji
“Najčešći uzrok hormonskih poremećaja kod mladih ljudi je neuravnotežen inzulin (zbog previše šećera i jednostavnih ugljikohidrata u prehrani), kod srednje dobi uzrok najčešće leži u neuravnoteženom kortizolu i inzulinu, da bi u zreloj dobi glavni krivac opet bio neuravnotežen inzulin. Ta dva hormona upliću se u rad baš svakog ostalog hormona u tijelu te je jasno zašto njihova neravnoteža dovodi do nastanka drugih hormonskih poremećaja”, upozorava dr. Toljan u svojoj knjizi ‘Čudesna moć hormona’ u kojoj predlaže i idealan jelovnik za topliji i hladniji dio godine. Zimi bi tako, kaže dr. Toljan, za doručak trebalo jesti tanjur juhe ili variva ili kratko pirjano toplo povrće. Ako za prvi jutarnji obrok odaberete domaće suhomesnate proizvode, konzumirajte ih opet s povrćem. Za ručak su u zimskim mjesecima idealne juhe, proteini po vlastitom izboru (meso, riba ili mahunarke) i topla jela (variva, sarma ili slično), dok dan treba završiti kefirom, sirom ili tanjurom variva.
Komentari