Na konferenciji 'Sunce, prijatelj ii neprijatelj' moglo se puno naučiti o pravilnoj zaštiti od sunca
Istine i zablude o suncu
Trebamo li se što više izlagati suncu ili to činiti pažljivo i ne prečesto bila je samo jedna od tema na kojoj se razgovaralo na konferenciji pod nazivom ‘Sunce, prijatelj ii neprijatelj’, održanoj u zagrebačkom hotelu Westin. Ovo zanimljivo događanje organizirali su Hrvatsko društvo nutricionista i dijetetičara, Hrvatsko dermatovenerološko društvo Hrvatskog liječničkog zbora, Referentni centar za melanom Ministarstva zdravlja RH. Govorilo se o istinama i zabludama kod zaštite od sunca, hrani i dodacima prehrani koji pridonose pripremi organizma za izlaganje suncu, fotostarenju u eri anti-aginga, javnozdravstvenoj promociji fotoprotektivnog ponašanja u RH i trendovima u epidemiologiji melanoma s posebnim osvrtom na UV zračenje te ulozi ljekarnika u promicanju zaštite od sunca. Na konferenciji su govorile prof.dr.sc Mirna Šitum, Sanja Poduje, dr.med, prim.mr.sc Ines Sjerobabski Masnec, dr.med, prim.dr.sc Nives Pustišek, doc.dr.sc Darija Vranešić Bender, Aisa Zanki Zelić, mag.pharm.
Konferenciju je otvorila prof.dr.sc Mirna Šitum, te skrenula pažnju na važnost odgovornog ponašanja na suncu. U Hrvatskoj se unatrag 20 godina provode razni javnozdravstveni programi kako bi se što više osvijestila važnost fotoprotektivnog ponašanja u Republici Hrvatskoj. Ovogodišnja kampanja nosi ime: ‘Sunce nije samo na plaži’ čime se želi naglasiti da je važno tijekom cijele godine adekvatno se zaštititi od sunčevih zraka. Profesorica je ujedno najavila Ljetnu školu dermatoskopije koja će se održati sljedeće godine na Visu, uz sudjelovanje eminentnih svjetskih stručnjaka dermatologa.
Zanimljivi podaci s konferencije:
Tema djelovanja sunca kao potencijalnog uzroka zdravstvenih problema pojavila se između dva svjetska rata, oko 1920. kada se promicala preplanulost kao odraz zdravlja. Tek desetak godina kasnije pojavili su se prvi članci koji su ukazivali na moguću povezanost sunca i pojave raka kože.
O MELANOMIMA
Najveći broj melanoma zabilježen je u Australiji i Novom Zelandu , gdje je na 100 000 stanovnika zabilježeno 60 osoba s melanomima. U Hrvatskoj se na 100 000 stanovnika bilježi 13 osoba s melanomima. Iako je Hrvatska još uvijek na razini prosjeka po broju oboljelih, stopa smrtnosti je čak 50 posto viša nego u drugim zemljama EU. Čak 44% oboljelih su muškarci stariji od 50 godina. Sve više se progovara i o zaštiti sportaša koji su često vrlo ugroženi jer treniraju na suncu. Na tom tragu, ove godine u sklopu ‘Euromelanoma day-a’ ciljna skupina za preventivne preglede i podizanje svijesti o ovome problemu su upravo sportaši.
Solariji, iako postoje zablude da su odlična priprema za izlaganje suncu, zapravo su kancerogeni. Ako se osoba sunčala u solariju prije svoje 35. godine postoji veći rizik od maligne bolesti kože. Čak su zabilježene i maligne promjene na tkivu prstiju pod noktima prouzročene ranije korištenim UV lampama koje se koriste prilikom geliranja noktiju.
Većina melanoma pojavljuje se kao novonastala pigmentacija, a svega 25-40% njih nastaje iz već postojećih madeža. Osobe koje su visoko rizične u smislu broja madeža bilo bi dobro pregledati tzv. mapiranjem. Još je jedna od zabluda da je madeže potrebno preventivno uklanjati, čak i ako nemaju karcinogeni potencijal što doista nema smisla.
Ponekad ljudi miješaju termine photo-aging (starenje pod utjecajem sunca ili fotostarenje) i kronološko starenje. Dok na kronološko ne možemo utjecati, na fotostarenje možemo djelovati različitim pripravcima te dermatološkim i kirurškim zahvatima (fileri, retinoidni lijekovi, kemijski pilinzi, laserski tretmani). Fotostarenje zapravo je rezultat kumulativnog izlaganja suncu.
Još jedna od zabluda je da postoji 100% zaštitna krema što nije točno i zato je važno kožu zaštititi i odjećom i sunčanim naočalama. Zaštita pod tendom ili suncobranom nije dovoljna zbog refleksije. Na otvorenom se možemo zaštititi odjećom po mogućnosti od gušćih materijala, npr. pamuk i sintetika bolje štite od svile i lana, tamnije boje bolje štite od svjetlijih. Bijela pamučna majica slična je zaštiti ZF 5-9, a crna majica F 15. Idealno bi bilo odjenuti fotozaštitnu odjeću izrađenu od posebnih materijala (UPF) koja odbija UV zrake i bolja je zaštita od krema.
Ljudi misle ako nose šešir da ne trebaju nanositi kremu za sunčanje što je pogrešno, jer obod štiti do 7 cm (panama šešir), a nešto više od toga šilterica, no svejedno su obično nezaštićeni nos i uške i šešir predstavlja nedovoljnu zaštitu. Sunčane naočale štite samo djelomično, trebalo bi imati naočale s bočnom zaštitom.
Jako je važno pratiti UV zračenje, odnosno UV indeks koji prikazuje kompjutersku izmjeru važnih parametara i ukazuje na snagu sunčevih zraka.
O KREMAMA ZA SUNČANJE
Često ljudi griješe kad kremu za sunčanje nanose samo na madeže, a ostale dijelove kože ostavljaju nezaštićene, jer čak 70% madeža se javlja na koži po prvi put. Još jedna od zabluda je da preplanula koža ne treba zaštitu od sunca što je potpuno pogrešno, jer zapravo se radi o oštećenoj koži. Treba je samo zaštititi odgovarajućim zaštitnim faktorom. Kreme za sunčanje – zaštitni faktor ili SFP govori nam koliko možemo biti na suncu, a da ne izgorimo, odnosno kolika je zaštita od UVB zračenja.
Zaštitni faktori određuju se u laboratorijskim uvjetima kad se nanosi 2 ml kreme po cm2 kože, što svi mi rijetko činimo i zato smo uglavnom nedostatno zaštićeni od sunčevih zraka. Djeca bi trebala koristiti što veći zaštitni faktor (50).
Važno je pri kupnji voditi računa i o teksturi kreme, npr, masna tekstura nije namijenjena koži sklonoj aknama. Idealna je upotreba krema koja ima kombinaciju mineralnih i kemijskih filtera. Dobro je kupiti vodootporno sredstvo kako ga ne bi uklonio znoj ili kupanje i jako je važno nanositi ga u debelom sloju. Za odrasle osobe za lice je potrebna 1 čajna žličica kreme, a za leđa 3 jušne žlice – u tom slučaju vrijedi postotak zaštite naznačen na pakiranjima kreme.
Zabluda : kreme za sunčanje štetne i da su povezane s nastankom melanoma, no niti jedna analiza nije pokazala, niti postoje znanstveni dokazi za tvrdnju da osobe koje koriste kreme za sunčanje imaju više melanoma.
UNUTARNJA ZAŠTITA ORGANIZMA
Osim vanjske zaštite jako je važna i unutarnja zaštita – hrana i dodaci prehrani! Jako je dobra hrana koja je izvor polifenola, a losos je jako cijenjen zbog astakstantina koji posjeduje protuupalno djelovanje. Najbolja je mediteranska prehrana u smislu zaštite od sunca. Istaknuta namirnica je maslinovo ulje i šareno voće i povrće (rajčica zbog likopena štiti kožu). Maslinovo ulje sastavni je dio anti aging programa njege i prehrane, a kao najvažniji elementi za zaštitu kože, no i odgađanje starenja su antocijani, klorofil, kurkumin, beta-karoten, astaksantin, fikocijanin – pigmenti koji djeluju na dugovječnost zbog svog antioksidativnog i protuupalnog djelovanja. Te molekule još se nazivaju i fitokemikalijama – vitaminima 21 stoljeća. No, ne treba zanemariti ni vitamine o kojima smo ranije govorili te njihovo važno djelovanje na organizam i zdravlje kože, važno je istaknuti njihovo antioksidativno djelovanje, kao i zaustavljanje djelovanja slobodnih radikala U dodacima prehrani namijenjenim pripremi kože za zaštitu od UV-zračenja nalaze se sljedeće supstance: karotenoidi – astaksantin i beta karoten, vitamini A,C,E, vitamin B3, selen, cink, omega – 3 masne kiseline te ekstrakt zelenog čaja. Važno je naglasiti da bi se spomenute aktivne tvari trebalo početi konzumirati 7-10 tjedana prije izlaganja suncu da bi se vidio učinak.
Najbolja formula za pripremu organizma za izlaganje suncu: mediteranska prehrana, karotenoidi i pigmenti, esencijalna ulja, probiotici i antioksidansi. Naravno, uz primjenu svih spomenutih tvari, vrlo je bitno pridržavati se svih drugih mjera za zaštitu kože od štetnog sunčevog zračenja.
Komentari