U kontejnerima i smeću u Hrvatskoj svake godinu završi hrane u vrijednosti od četiri milijarde kuna i svaki građanin baci stotinjak kilograma hrane, što prevedeno u novčani iznos znači gubitak od oko 930 kuna - po jednom građaninu!
I dok u mnogim zemljama svijeta djeca i odrasli gladuju i umiru od neimaštine i pothranjenosti, u većini drugih zemalja ljudi ne znaju što bi s viškom namirnica pa hranu uglavnom – bacaju u smeće! Iako je hrana, prema svim ekonomskim mjerilima, poprilično skupa stavka u kućnom budžetu, porazno zvuči podatak da samo u Hrvatskoj tijekom jedne godine u kontejnerima i smeću završi hrane u vrijednosti od čak četiri milijarde kuna.
To znači da samo jedan građanin godišnje baci stotinjak kilograma hrane i tako u ‘vjetar ode’ 930 kuna! Istodobno, svake se godine u svijetu baci ili propadne 1,3 milijarde metričkih tona hrane ili trećina ukupne globalne proizvodnje.
Izbirljivost kupaca
Stručnjaci tvrde kako je bacanje hrane posljedica brojnih faktora: od načina na koji se ona ubire, skladišti i transportira, do brojnih strogih propisa o prodaji, a najčešće i izbirljivosti kupaca. Sjetite se samo koliko ste puta u trgovinama probirali voće ili povrće, tražeći ono najsjajnije i najpravilnije ili finog mirisa… Zbog svega toga jestiva hrana se u golemim količinama baca čak i na poljoprivrednim skladištima, u kućama, restoranima, trgovačkim lancima… I dok jedni paze na ono što jedu, svaki sedmi čovjek na svijetu ne zna hoće li imati dovoljno hrane da preživi dan, a pet milijuna djece mlađe od pet godina svake godine umire od neishranjenosti. Bilo s moralne ili ekonomske strane, neshvatljivo je zašto uopće, a kamoli u tolikim količinama, bacamo hranu. Stoga, kako biste u svom kućnom budžetu ‘zadržali’ što više novčanih sredstava, donosimo vam zanimljive, jednostavne i praktične prijedloge što učiniti s viškom hrane od svakodnevnih obroka te kako iz namirnica izvući maksimum. Naime, bilo da kuhate, pržite ili pečete jelo, određene se namirnice mogu iskoristiti na više načina i kombinirati s drugim jelima. Pripremiti zanimljivi ukusan složenac od namirnica preostalih od prethodnog dana nije samo ekonomski nego i kulinarski izazov, a usto je i čisti užitak za nepce!
Kako uštedjeti na namirnicama?
1 Otvorili ste vrhnje, no za jelo koje pripremate treba vam samo nekoliko žlica? Da vrhnje ne bi propalo, posebice ako ostatak ne namjeravate potrošiti za dan-dva, koliko najviše može stajati otvoreno u hladnjaku, stavite ga u posudicu za led i zamrznite.
Kockice će obogatiti juhe i umake.
2 Kako iscijediti više soka iz limuna? Stavite ga nekoliko sekundi na visoku temperaturu u mikrovalnu pećnicu, ohladite, a potom ocijedite. Također, kako bi limun dulje ostao svjež, čuvajte ga u staklenoj posudi poklopljenoj tanjurićem u kojem stalno mora biti malo vode. Isto tako, limun možete izvaljati rukom da omekša pa ga samo probušiti čačkalicom. Tako će duže zadržati svježinu, a vi ga maksimalno iskoristiti.
3 Voće i povrće čuva se u najdonjoj ladici u hladnjaku, a želite li da što dulje traju te spriječiti prijevremeno truljenje, na dno ladice stavite papirnate ubruse koji će skupljati višak vlage.
4 Tjesteninu koja vam je ostala od obroka nemojte bacati. Spremite je u plastičnu vrećicu i ostavite u hladnjaku nekoliko dana. Želite li je ponovno iskoristiti, bit će dovoljno samo da vrećicu potopite u vrelu vodu i ostavite da odstoji nekoliko sekundi. Bit će ukusna kao i kada ste je pripremili prvi dan.
5 Imate li viška sira s visokim udjelom masti, jedan dio zaledite.
Sve što je potrebno jest izvaditi ga dan prije nego ga planirate jesti ili koristiti u pripremi nekih jela.
6 Banane će dulje biti svježe ako ih ne odvajate iz ‘grozda’.
7 Ocat od kiselih krastavaca nemojte bacati, nego ga iskoristite za pripremu dresinga za salatu od krumpira. Ako u njemu ostavite luk narezan na kolute, nakon nekoliko dana imat ćete ukusan prilog i za pečeni krumpir, ribu i sl.
8 Ostatke starog kruha možete iskoristiti na razne načine, no ostane li cijeli kruh, možete ga osvježiti ovako: navlažite koru i zagrijte ga u pećnici. Stari kruh može poslužiti i kao zanimljivo jelo uz salatu: tanko ga narežite, ali tako da nož dopre samo do donje kore i da se kriške ne razdvoje do kraja. Oprezno ih malo razdvajajte – tek toliko da svaku namažete maslacem u koji ste umiješali usitnjeni češnjak, sol i papar. Omotajte kruh folijom i pecite desetak minuta u pećnici. Poslužite odmah.
9 Namjeravate li dio juhe sačuvati za sljedeći ili neki drugi dan, obavezno je procijedite prije spremanja u hladnjak ili zamrzivač. U protivnom će potamnjeti od kuhanog korjenastog povrća i začina te poprimiti prejak miris. Spremite čistu juhu, bez ukuhane tjestenine!
10 Nemate li praška za pecivo, uzmite rum. Tri-četiri žličice ruma imat će isti učinak na tijesto kao i prašak za pecivo.
11 Ako vam ostane žemlji od obroka, ostavite ih da se sasvim osuše pa ribežom usitnite u mrvice za pohanje.
12 Vodu u kojoj ste kuhali povrće ne bacajte. Ako je ne možete odmah potrošiti, zamrznite je u obrocima koji će vam dobro doći kao podloga za juhe, umake, podlijevanje gulaša ili drugih mesnih jela.
13 U otvorenu staklenku maslina stavite plošku limuna. Tako će se masline dulje ostati svježe.
14 Oguljene kore jabuka nemojte bacati, nego ih osušite na toplome mjestu – na radijatoru ili u pećnici. Od njih ćete moći pripremiti izvrstan čaj ili ga dodajte u indijski čaj.
15 Pire od rajčice iz otvorene konzerve premjestite u staklenku, prelijte uljem i stavite u hladnjak. Dulje će ostati svjež i neće se pojaviti plijesan.
Komentari