Kako pripremiti zdravu varijantu ‘pohanaca’, koja su osnovna pravila roštiljanja, koja jela nije dobro podgrijavati... Odgovore na ova pitanja znale su i naše bake. Vrijeme je da ih i mi počnemo primjenjivati, jer retro je opet u trendu
Prženje u dubokom ulju jedan je od najnepoželjnijih načina kuhanja, no djeca (a i odrasli) vole pržene krumpiriće, pohano meso i ostalu prženu hranu. Kako bi hrana upila što manje ulja, nikada je ne stavljajte u hladno ulje – uvijek ga dobro ugrijte. Naravno, tu je i onaj stari trik da prženu namirnicu izvadite na papirnatu salvetu koja će upiti višak masnoće. Postoji i još jedno rješenje za zdravije ‘pohance’ – panirajte ih na uobičajen način, tj. brašnom, jajima i krušnim mrvicama, no umjesto da ih pržite, pecite ih u pećnici. Bit će manje masni jer ćete koristiti minimalno ulja (samo za premazivanje posude), ali i fino hrskavi.
Mala škola roštiljanja
Stiže nam vrijeme roštiljanja na otvorenom. Treba li meso na roštilju peći ‘na naglo’ tj. na visokoj temperaturi, tako da se brzo stvori hrskava korica ili na laganoj temperaturi? Iako se mnogi majstori pripreme roštilja s time neće složiti, stručnjaci kažu kako je ova druga varijanta puno zdravija. Ako se meso peče na niskim temperaturama, na taj se način navodno stvara manje kancerogenih spojeva. Ipak, ne trebamo biti stalno opterećeni onim što jedemo – u hrani treba uživati i zato donosimo nekoliko osnovnih pravila pripreme roštilja: duljina pečenja ovisi o debljini mesa, njegovoj teksturi i temperaturi koju ima u trenutku kad se stavlja na roštilj, ali i o tome peče li se na izravnoj ili neizravnoj vatri.
Tanki komadi mesa, riblji leti, ražnjići i čevapčići te povrće stavljaju se na izravnu vatru i peku se vrlo kratko, dok se na neizravnoj vatri peku veći komadi mesa: debeli odresci, pečenke i cijela riba. Temperatura je niža nego na izravnoj vatri, a namirnice se peku dulje. Da biste namirnice pekli na neizravnoj vatri na roštiljima na ugljen (to je najčešća metoda), užareni ugljen trebate lopaticom pomaknuti sa strane te peći na sredini roštilja. Ako, pak, imate plinski roštilj, upalite plamenike sa strane, a onaj na sredini ostavite ugašen pa namirnice pecite na srednjem dijelu roštilja.
Deblja li krumpir?
U ovo doba godine, kada svi više razmišljamo o onome što jedemo, pa i prakticiramo dijete, tjestenina i krumpir redovito dolaze na loš glas. Uvriježeno je mišljenje kako krumpir treba izbjegavati ako želimo smršavjeti zbog visokog sadržaja škroba, no istina je da jedan krumpir sadrži oko 100 kalorija, što je dvostruko manje od, primjerice, šnite kruha. Naravno, preduvjet je da krumpir ipak ne bude pržen. Slično je i s tjesteninom: ona će nas brzo zasititi, no kako nas ipak ne bi udebljala, tj. kako bi se ugljikohidrati iskoristili kao pogonsko gorivo za naše tijelo (a ne kao ‘višak’ oko struka) ona mora biti dio uravnotežene prehrane. Dakle, na tanjur servirajte trećinu ugljikohidrata, a ostatak ‘prostora’ ustupite povrću i/ili proteinima i/ili žitaricama.
Juha za sutra
Podgrijavanje hrane nije zdravo. Time se gube vitamini, ali i namirnice (prvenstveno se misli na krumpir, gljive i špinat) postaju toksične. U strci s vremenom, mnoge domaćice vole skuhati više hrane tako da im ostane za idući dan. Ako vam je ostalo juhe, uvijek je procijedite prije nego što je stavite u hladnjak, tj. čuvajte je kao bistru tekućinu, a kuhano povrće bacite, jer ono podgrijavanjem postaje toksično. To se posebno odnosi na kuhanu mrkvu iz juhe.
Komentari