Prema rezultatima brojnih istraživanja, brojne su dobrobiti kave za zdravlje - smanjuje rizik od demencije, ubrzava metabolizam... No kako sačuvati sve dobrobiti? Doznajte u nastavku
Ispijate li kavu u cik zore?
Ispijanjem kave u sedam ujutro ne činite uslugu razini energije u tijelu. U prvih nekoliko sati nakon buđenja, kortizol, hormon stresa je na najvišoj razini, što vam prirodno povećava energiju. Zbog toga se mnogi stručnjaci slažu da je najbolje vrijeme za prvu šalicu kave između 10 sati ujutro i podneva, kada razina kortizola počinje opadati. Na taj ćete način iskoristiti prirodnu budnost organizma i sačuvati dozu kofeina za trenutak kada će vam zaista trebati.
Ima li tamno pržena kava više antioksidansa?
Postoji pravilo kojeg bi se svi trebali držati: pijte kavu koja vam ima najbolji okus – ne onu za koju smatrate da sadrži više antioksidansa. ‘Istraživanje o vrsti kave koja je optimalna za zdravlje je još u ranoj fazi i nije jasno koja je zdravija’, kaže dr. Rob van Dam, profesor nutricionizma i epidemiologije na Fakultetu za javno zdravstvo. Van Dam smatra da su i svijetlo i tamno pržena kava zdrave. Svijetlo pržena ima više fenola i klorogene kiseline, što pomaže stabilzaciji razine šećera u krvi, ima antioksidativna svojstva i pozitivno djeluje na zdravlje. Tamno pržena kava sadrži višu koncentraciju melanoida, koji se povezuju s antioksidativnim, protukancerogenim, protuhipertenzivnim i protuupalnim svojstvima.
Ima li svjetlo pržena kava manje kofeina?
Vjerovali ili ne, svijetlo pržena kava sadrži više kofeina. Razlog: proces prženja sagorijeva kofein, pa što se kava duže prži, to će manje kofeina sadržavati. Ako ste osjetljivi na kofein, ili ga samo želite unositi manje, francuski pržena kava je najbolji izbor za vas.
Pijete li previše kave?
Više nije nužno bolje. Općenito, dobrobiti za zdravlje povezane s kavom, prestaju nakon pete ili šeste šalice – što je oko 400 mg kafeina, kaže nutricionstica Frances Lengman-Roth, autorica knjige ‘Eating in color’. Veći unos kave nije koristan, a nekim ljudima – poput onih s problemom visokog krvnog tlaka, dijabetesa, anksioznosti i gastroezofagealnog refluksa – negativne strane prevelikog unosa kave pobijaju njezine pozitivne strane.
Stavljate li previše šećera u kavu?
Jedna od najboljih dobrobiti kave je što stabilizira razinu šećera u krvi i smanjuje rizik za razvoj dijabetesa tipa 2, zahvaljujući antioksidansima. Ali što ako joj dodate šećer? Van Dam kaže kako malo šećera nije problem, ali ako kavu pretvorite u desert postaje problem. ‘Dokazi su različiti. Neke studije navode kako malo šećera i dalje zadržava dobrobiti kave po pitanju smanjenja rizika od dijabetesa, dok druge tvrde kako je samo nezaslađena kava zdrava. Vjerojatno je stvar u količini’, kaže van Dam.
Ostavljate li kavu da se ohladi?
Jeste li ikada napravili kavu, uzeli par gutljaja, odložili šalicu, zaboravili gdje ste je stavili i nakon dva sata je podgrijali, uzeli par gutljaja, odložili šalicu? Vrijeme između gutljaja povećava kiselost kave. To nije velika prijetnja za zdravlje, ali kiselost može uzrokovati žgaravicu i probleme s probavom, te potencijalno utjecati na koroziju zubne cakline. Kava koje predugo stoji sadrži manje antioksidansa zbog izloženosti zraku. Neki istraživači predlažu da popijete kavu unutar 20 minuta za maksimalnu antioksidativnu korist.
Komentari