Potvrđeno je da ljudi koji se prejedaju imaju drukčije aktivnosti mozga od ostalih. Srećom, postoje načini kako to zaustaviti
Posljednjih godina znanost sve više govori o modernom stilu života
i njegovu sve snažnijem utjecaju na našu figuru. Sve je veći broj istraživanja koja naglašavaju kako bi nas te okolinske sile, koje nadvladavaju temeljne osjećaje gladi i sitosti, trebale usmjeravati na to da pravilno jedemo. Nakon što shvatimo da nas okolina potiče na prejedanje, možda ćemo opet moći slušati simfoniju sitosti koja odzvanja negdje u nama.
1 Multitaskanje možda olakšava život, ali je loše za struk!
Ovih se dana vjerojatno osjećate kao ljenjivica ako ne radite dvije-tri stvari istodobno, no multitaskanje vam skreće pozornost s hrane, što je savršen recept za prehrambenu katastrofu. U sljedećih tjedan dana pronađite prostor u kojem nećete raditi ili gledati TV i tamo jedite. Jest ćete manje, jer ćete biti fokusiraniji na ono što stavljate u usta.
2 Ne dajte se nagovoriti na veće porcije!
Sve što nam treba za prejedanje jest hrana. Prema studiji koju je objavio Journal of Nutrition, ljudi u restoranu nalik na menzu koji su ne znajući dobili 50 posto veće porcije hrane pojeli su 43 posto više predjela i znatno veći obrok. Jedite iz što manjih tanjura. Ako ste u restoranu, zamolite da vam polovicu obroka spreme za poslije prije nego što vam hranu uopće donesu na stol. Ne treba vam biti neugodno – platili ste, to je vaše!
3 Ne padajte na priče o zdravlju
Za proizvode na kojima piše da imaju nizak udio masti, šećera ili ugljikohidrata, obično se pretpostavlja da pomažu u mršavljenju. A mnogi ljudi jedu više kad određenu namirnicu smatraju zdravijom. Neka istraživanja pokazuju da je to tako zato što naš mozak misli da si tako pomažemo, i to je jedan od razloga zbog kojih prednost treba dati prehrani bogatoj cjelovitim namirnicama.
4 Ne kupujte hranu poslije posla
Kada smo gladni, donosimo lošije prehrambene odluke. Studija koju su proveli Aner Tal i Brian Wansink sa Sveučilišta Cornell utvrdila je da gladni kupci kupuju 23 posto nezdrave hrane jer su skloniji visokokaloričnim proizvodima. S obzirom na to da smo gladniji između 16 i 19 sati, trebamo izbjegavati kupnju hrane u to vrijeme.
5 Unaprijed birajte hranu
Odlučivanje o tome što ćete jesti u trenutku kada ste gladni može vas potaknuti na donošenje loših odluka. Ako planirate obroke i međuobroke, veća je vjerojatnost da ćete se držati prehrambenog programa. Nedjeljom navečer napunite vrećice proteinskim zalogajima kao što su bademi, nasjeckana piletina ili sir i svaki dan sa sobom nešto ponesite.
6 Kasno jedenje je loše za vas
Uz ovakav užurbani stil života, nije čudno što jedemo kasno navečer, no trebamo izbjegavati obilnije obroke poslije 20 sati. Studije pokazuju da je veća vjerojatnost da se prejedemo i pogrešno procijenimo koliko kalorija unosimo. Ovakva kombinacija umora i gladi može prijeći u lošu naviku. Stavite neko lagano jelo u zamrzivač za slučaj kasnog povratka kući.
7 Imajte zdravu hranu u blizini
Nezdravu hranu promoviraju moćne sile, a, kako se čini, naš mozak uživa u pogledu na hedonistički obrok. Programirani smo tako da želimo nezdravu hranu, mozak kao da ‘poskoči’ kad vidimo sočni cheeseburger, čak i kad smo siti. Zapravo, istraživanja pokazuju da deblje žene imaju pojačanu aktivnost u ključnom području mozga koji regulira motivaciju za hranom i nagradom kada se izloži visokokaloričnoj hrani.
8 Protiv negativnih poruka borite se pozitivnim poticajima!
Stavite zdjelu s voćem na radnu površinu, smjestite zdravije zalogajčiće u prvi red hladnjaka, a ako kuhate večeru, ostavite zdjelu sa salatom za repete, no uklonite sve ostalo nakon što su
se svi poslužili.
9 Uzmite pauzu prije nego počnete jesti zbog stresa
Jeste li kada primijetili da jedete više nezdrave hrane kada ste pod pritiskom? Hormoni stresa mogu potaknuti želju, osobito za kaloričnim namirnicama. Ako tome dodamo i činjenicu da neki od tih hormona uzrokuju nastanak sala na trbuhu, imat ćemo dvostruki problem. Kada prepoznate trenutak gladi zbog stresa, pokušajte izvesti ovu jednominutnu vježbu. Prvo sjednite uspravno i udobno na stolac ili pod. Zatvorite oči i usmjerite pozornost na otkucaje srca. Osjetite kako vam se prsni koš podiže i spušta dok udišete i izdišete. Ova vrsta meditacije svjesnosti može vam pomoći da manje jedete, dakle povežite se sa svojim unutarnjim osjećajem.
10 Obratite pozornost kada ste u društvu
Jedna od stvari koju ljudi vole je druženje i jedenje za velikim stolom s prijateljima ili obitelji. No, kada jedemo s drugima, događaju se čudne stvari. Možemo jesti dulje nego inače, a možemo i pratiti tuđi tempo jedenja. Ustvari, ako konzumirate obrok s većom skupinom ljudi, moglo bi se dogoditi da pojedete i dvostruko više no što biste pojeli sami jer ne slušate znakove sitosti. Sve što trebate jest pobrinuti se da jedete u vlastitom zdravom tempu.
UŽIVANJE U HRANI POTPUNO JE PRIHVATLJIVO!
Mnogim ljudima je i sam čin jedenja popraćen osjećajem krivnje, stresa i niskog samopoštovanja. Nije ni čudo da jurimo kroz obroke poput strojeva za jedenje – i nikada ne damo priliku hormonima sitosti da kažu ‘dosta!’ Moramo se vratiti uživanju u hrani, no treba to činiti na pravi način. Odložite vilicu nakon svakog zalogaja i osjetite okuse. Obično je potrebno barem 30 minuta da tijelo registrira napunjenost želuca. Stoga, dajte si vremena da osjetite sitost.
Komentari