Sve više ljudi danas je na određenim dijetama, pogotovo prije ljeta, a većina dijeta zapravo nije zdravstveno utemeljena
Riječ dijeta, pojašnjava Eva Pavić, mag. spec. sigurnosti i kvalitete hrane, potječe od grčke riječi ‘diatia’ što znači život, način življenja, ali i hrana. Uz taj pojam često se veže i ‘therapeia’, što znači briga oko nečega ili liječenje pa otud potječe i naziv dijetoterapija, odnosno dijetalna prehrana. ‘U ovom kontekstu misli se uglavnom na bolničke dijete, pa uvažavajući ovu činjenicu možemo reći da dijeta predstavlja specijalan način prehrane bolesnika koji treba zadovoljiti potrebe u energiji, gradivnim i zaštitnim tvarima s ciljem kvalitetnijeg oporavka od bolesti. No u svim ostalim segmentima ispravnije je govoriti o pravilnoj, uravnoteženoj i dobro izbalansiranoj prehrani’, objašnjava mag. Pavić.
Uz pravilnu prehranu dijeta nije nužno potrebna, osim ako se ne radi o bolesnicima koji imaju posebne dijete o kojima brinu dijetetičari i nutricionisti koji primjenjuju Standard za prehranu bolesnika u kojem je opisano 50 različitih dijeta. Samo neke od tih dijeta zbog specifičnosti oboljenja za koja su namijenjene imaju izostavljene određene skupine hrane ili nutrijente.
Gotovo sve ostale imaju preporuke sa svim nutrijentima ili hranjivim tvarima koje su bitne za naš organizam. Dakle, sve najzahtjevnije dijete, kao i redukcijske dijete ne izostavljaju ni meso ni masnoće, već je naglasak na što zdravijoj i kvalitetnijoj prehrani.
Što podrazumijeva pravilno mršavljenje?
‘Stručnjaci U.S. News & World Report za 2016. godinu opisali su i obradili 38 najpopularnijih dijeta te ih rangirali po njihovoj zdravstvenoj dobrobiti. Većina dijeta ustvari se odnosi i na pravilan stil i način života. Kod svake od ovih vrsta prehrane – uz preporuku povećanog unosa povrća, voća i ribe – ima mjesta za dobro i kvalitetno meso, mliječne proizvode, složene ugljikohidrate, orašaste plodove, mirisne začine i sve ono što hranu čini dobrom i sigurnom’, kaže mag. Pavić.
Pravilno mršavljenje podrazumijeva sagorijevanje tjelesnih masnoća uz očuvanje mišićnog tkiva, što znači da uz zdravu hranu moramo biti i tjelesno aktivni. Kako bi se tjelesna masnoća razgradila i pretvorila u energiju, potrebni su mnogobrojni enzimi i hranjive tvari.
‘U ovaj proces izravno su uključeni mnogobrojni vitamini, pogotovo vitamini B skupine i minerali te proteini. Cink je također važan mineral koji je potreban našem organizmu za održavanje imunološkog sustava, izgradnju proteina, pokretanje enzima, kao i za stvaranje DNA. Želimo li da se višak masnoća metabolizira na optimalan način moramo organizam opskrbiti navedenim hranjivim sastojcima, kojima je bogato meso. Primjerice, 100 g krtog crvenog mesa (govedina, junetina, svinjetina ili teletina) ima oko 3,6 mg cinka, 22 g proteina i izvrstan je izvor niacina i vitamina B 12. Kombinacija mesa i svježeg sezonskog povrća (radič, rikula, matovilac), u koju možemo dodati sjemenke sezama i chia sjemenke, primjer je dobro izbalansiranog tanjura koji uključuje sve namirnice potrebne za normalno funkcioniranje’, kaže mag. Pavić.
Takva prehrana sačuvat će nam zdravlje, pa onda i vitkost!
Komentari