Kako najdraže obroke pretvoriti u zdrave specijalitete

U nastavku donosimo 5 jednostavnih trikova kako najdraže obroke pretvoriti u zdrave specijalitete koji pozitivno utječu na očuvanje zdravlja

Bilje i začini poznati su po svojim ljekovitim svojstvima. Sadrže mnoštvo aktivnih spojeva-fitonutrijenata koji uvelike pridonose ljudskom zdravlju. Češnjak, kurkuma, đumbir, crvena paprika i cimet odličan su izbor ako se želite zaštititi od prehlade, gripe ili infekcija, smanjiti razinu kolesterola, poboljšati cirkulaciju krvi, smanjiti rizik za bolesti srca, sniziti razinu šećera u krvi, poboljšati ten kože ili smršaviti. Različiti začini će tako jela istovremeno učiniti ukusnijima i zdravijima.

Većina nutricionista i stručnjaka za prehranu tvrdi da je najzdravija hrana ona koja je sirova, pogotovo kada se radi o voću i povrću, jer se kuhanjem i pečenjem gube vitamini i minerali koji su neophodni za održavanje zdravlja. Ipak, to nije u potpunosti točno. Od određenih namirnica imamo više koristi ako su kuhane. Na primjer, kuhanjem mrkve povećava se njena količina antioksidansa koji mogu spriječiti oksidativna oštećenja na ljudskom tijelu te poboljšati imunitet čime se smanjuje rizik od raka i upala. Osim mrkve, povrće koje je zdravije kuhano nego sirovo su špinat koji je prepun željeza i vitamina B te rajčice koje su izvor likopena – pigmenta korisnog za zdravlje kostiju i srca.

Smoothie od kokosa odličan je izbor za sve koji vole nešto spraviti, pojesti i popiti na brzinu, a još kada se tomu dodaju njegove prednosti u smislu očuvanja ljudskog zdravlja, neće vam biti žao što ste se zasladili ovim napitkom čak i ako ste u njega ubacili malo šećera. Proteini i vlakna nalaze se u kokosovom ‘mesu’, njegovo ulje ima antibakterijska i antigljivična svojstva, a kokosova tekućina sadrži elektrolite. Ovu ukusnu namirnicu tako možete konzumirati i tretirati na više načina bez promjene zdravog učinka na organizam.

Istina je da je meso bogat izvor proteina, no u njemu se nalazi i mnogo zasićenih masnoća. Upravo zbog toga nije preporučljivo hraniti se jedino njime. Najbolje je jesti ribu i nemasno meso upotpunjeno s povrćem i cjelovitim žitaricama. Ipak, ako volite dobro pojesti i ako se ne možete najesti od lagane hrane, u svoj meni uvrstite apsolutno sve što vam stoji na raspolaganju – bjelančevine, ugljikohidrate, masti, vlakna, vitamine i minerale. Bolje je unositi više različitih hranjivih tvari nego se se hraniti isključivo jednom od njih.

Fermentirane namirnice kao što su kefir, kiseli kupus, kiseli krastavci i kokosov jogurt osiguravaju izgradnju snažnog imuniteta, bogate su aktivnim enzimima te utječu na zdravlje crijevne flore. Fermentacija između ostalog ima ulogu stvaranja probiotika koji pomažu apsorbirati vitamine i minerale. Ukiseljena hrana odličan je izbor za mali međuobrok budući da je ona najčešće navedena na receptima za razne salate i priloge.

Više savjeta potražite na Journal.hr.

 

Komentari