Masti su nezdrave, čine nas debelima i bolesnima – u to nas uvjeravaju desetljećima, no je li to baš tako te koji su glavni krivci što broj pretilih osoba nije nikada bio veći nego danas
Jaja, vrhnje i slanina – namirnice koje smo izbjegavali godinama sada se mogu vratiti na tanjur. Sve je više istraživanja koja svojim rezultatima pobijaju priče da nas prehrana bogata mastima i bjelančevinama deblja i skraćuje nam život. Novi trendovi (ujedno i dijete) u prehrani, koje se baziraju na ugljikohidratima siromašnoj, a bjelančevinama bogatoj prehrani, potvrđuju upravo ta istraživanja. I sportaši već odavna znaju da za izgradnju mišića, gubitak masnog tkiva i dobivanje energije ne postoji ništa bolje od unosa puno masti i bjelančevina, a što manje ugljikohidrata. Još 1995. godine je kreiran ovakav način prehrane za aktivne sportaše i one koji se bave body buildingom.
Zašto, unatoč svim dokazima, imamo još uvijek strah od masti iz kobasica, jaja i maslaca? U pedesetim godinama prošlog stoljeća američki znanstvenik Ancel Keys prvi je optužio prehranu bogatu mastima kao uzrok mnogim bolestima. Doveo je u zavisni odnos potrošnju masti i smrt uzrokovanu infarktom i to u šest zemalja – SAD-u, Kanadi, Engleskoj, Italiji, Australiji i Japanu. Njegov zaključak bio je: što veći unos masnoća, to veći broj srčanih udara. Od tada, tvrdio je u svojim javnim istupima i zanstvenim krugovima kako visoke masnoće uzrokuju bolesti srca. Mnogi njegovi kolege bili su skeptični nad tom tvrdnjom, jer su usporedbe prosječnih vrijednosti koje je koristio Keys u svojim istraživanjima bile znanstveno dvojbene. Osim toga, nekoliko godina nakon toga utvrđeno je da Ancel Keys uzimao uzorke iz 22 zemlje i to upravo one koje su potvrđivale njegovu tezu.
Unatoč slabostima njegove argumentacije, laži protiv masti su se našle u punom zamahu, dok su mediji bili vrlo obazrivi prema Keysu, što mu je dalo motiv da dalje nastavi sa svojim istraživanjima. Godine 1979. u svojoj idućoj studiji o mastima Keys je pokazao da su naročito zasićene masne kiseline koje se nalaze u namirnicama životinjskog podrijetla odgovorne za visoki kolesterol i srčani udar. Studija je bila jednako upitna kao i prva, ali je Keys svakako uspio naštetiti ‘ugledu’ zasićenih masnih kiselina sve do današnjih dana. Sve to učinilo je da se o mastima neprestano pisalo i govorilo loše u javnosti, a ugljikohidrati su se uzdizali kao idealna prehrana. Savjet da jedemo što je više moguće cjelovitih žitarica našao je svoje uporište u nama i postao istina koju smo prakticirali. Činjenica da se priča o zločestim mastima tako dugo održala i u stručnim krugovima krije se i u tome da mnogi na taj način mogu zaraditi velike novce. Prvenstveno proizvođači hrane koji imaju asortiman light proizvoda (müsli, žitarice, jogurti) te one bez kolesterola i s umjetnim mastima.
Danas znamo da tzv. low-fat svjetski eksperiment s niskim unosom masti nije uspio: ljudi su sve deblji i bolesniji, a broj dijabetičara se vrtoglavo povećava, kao i onih s bolestima srca i krvnih žila koje su glavni uzrok smrti u zapadnom svijetu. Primjerice, pola stanovništva Hrvatske ima prekomjernu tjelesnu težinu. Glavni prigovor mastima uvijek je bio da se njihovom konzumacijom lakše udebljati nego s ostalim namirnicama. Ali ne određuje udio masti u nekoj namirnici o tome hoćemo li se debljati ili ne, nego gustoća energije, odnosno broj kalorija po gramu.
Tako nemasni pekarski proizvodi imaju više kalorija od jela u kojem ima puno masti (meso, sir). Usto, masne kiseline iz vrhnja, mesa, sira i maslaca opskrbljuju gotovo sve stanice tijela dugotrajnom energijom. Od toga profitiraju mišići, a također i srce. Dakle, ako već moramo imenovati hranu koja nas deblja, to su onda zasigurno ugljikohidrati: što ih više jedemo, lakše se u tijelu pretvaraju u glukozu. A što se manje krećemo, sve više inzulina će biti potrebno za korištenje šećera u krvi. Inzulin pak osigurava skladištenje masti u tkivu, ali i to da tamo i ostanu. To također znači da se masti pojedene bez ugljikohidrata tamo ne skladište.
Kad je riječ o masnoćama, treba izbjegavati one loše: vidite li tako primjerice da na proizvodu piše hidrogenizirano biljno ulje, riječ je o proizvodu koji će zasigurno loše utjecati na vaš kolesterol i zdravlje općenito. No uvrstite li u prehranu maslinovo, laneno, bučino ili neko drugo hladno prešano ulje, potom orašaste plodove (koji su također bogati masnoćama), možete biti sigurni da će i vaše krvne žile biti ‘netaknute’. Naravno, pod uvjetom da ne pretjerujete, jer je iznad svega umjerenost najvažnije pravilo zdrave prehrane.
Komentari