Stalno slušamo kako je voće zdravo, no američki nutricionist dr. Andrew Freeman u svojoj nedavnoj studiji upozorava kako i konzumiranje previše voća može biti opasno, jer – jedući voće koje nije iz bio uzgoja – u tijelo možemo unijeti i velike količine olova, arsena i drugih teških metala koji su toksični i kancerogeni. Također, šećer je šećer, bez obzira iz kojeg izvora dolazi, a u voću ga je puno, pa pretjerivanje sa smoothiejima nije uvijek dobar izbor. Dakle, smoothieji i sokovi koje konzumiramo ‘usput’ također potiču pojačano lučenje inzulina. Šećer u krvi i nakon takvih napitaka opada i tijelo traži dodatni zalogaj. Umjesto vrlo slatkog voća, poput banane ili manga, za smoothie koristite bobičasto voće i citruse kao bazu, uz dodatak listova špinata, blitve ili kelja.
Bobičasto voće najbolji je prirodan izvor antioksidansa, pa dr. Andrew Freeman u svojoj studiji navodi kako je potpuno nepotrebno kupovati skupe dodatke prehrani kao izvor antioksidansa, kad nam je priroda dala najbolje od sebe. Znanost zapravo nema čvrstih dokaza o pravim učincima sintetskih dodataka prehrani. Posljednje vrijeme mnogi nutricionisti propagiraju korištenje kokosova ulja u prehrani, jer je iznimno stabilno i može izdržati visoke temperature pa je dobro za one koji vole pržene zalogaje. Iako kokosovo ulje uz antioksidanse i zasićene masnoće sadrži iznimno važnu laurinsku kiselinu (koja se nalazi i u majčinom mlijeku), dr. Freeman odgovorno tvrdi kako je za zdravlje, osobito zdravlje srca, puno bolja opcija – maslinovo ulje.
U pedesetim godinama prošlog stoljeća američki znanstvenik Ancel Keys prvi je optužio prehranu bogatu mastima kao uzrok mnogim bolestima, prije svega srčanima. Nekoliko desetljeća, koliko je loš glas pratio masnoće, donijelo je zaradu industriji, prvenstveno farmaceutskoj, koja je na tržište 1989. izbacila sredstvo za spuštanje ‘lošeg’ kolesterola, ali i niz drugih proizvoda koji čuvaju krvne žile. ‘Low-fat’ svjetski eksperiment s niskim unosom masti nije uspio jer se kroz to vrijeme broj pretilih ljudi, kao i onih s bolestima srca i krvnih žila, vrtoglavo povećao, pa su se posljednje vrijeme masti opet vratile na velika vrata. Odjednom su masti opet postale poželjne, no – ipak – stručnjaci upozoravaju kako treba ograničiti unos kolesterola iz hrane kao što su, primjerice, jaja. Ako već ne možete odoljeti, jedite samo bjelanjke, preporučuje američki nutricionist dr. Andrew Freeman.
Očekuje se, kaže on, kako će se u Americi do 2030. godine utrostručiti medicinski troškovi povezani sa srčanim bolestima: sa sadažnjih 273 na 818 milijardi dolara. Istraživači su uočili kako mnogi ljudi koji jedu zdravu hranu također imaju i druge zdrave oblike ponašanja, prvenstveno vježbaju, dovoljno spavaju i ne puše. Učinak prehrane, dakle, nemoguće je odvojiti od drugih oblika ponašanja.
Komentari