Smanjeno lučenje hormona, razaranje mišića, poremećen rad srca i probavnih organa, poremećena funkcija središnjeg živčanog sustava, sklonost infekcijama... samo su neke od posljedica gladovanja. I zato, upamtite, nema vitkosti i zdravlja bez uravnotežene prehrane
Jedna od najčešćih novogodišnjih odluka je: ‘Smršavjet ću!’ Po mogućnosti, što brže i lakše. Iako stručnjaci neprestano ponavljaju kako gladovanje nije rješenje jer je nezdravo, a izgubljeni kilogrami redovito se vraćaju, većina žena – kad odluči krenuti u obračun s kilogramima – odabire upravo te najradikalnije metode. Bilo ono kratkog vijeka ili duže, gladovanje predstavlja pravi udar na tijelo. Prehrana sadrži tri sastavnice: uzimanje, apsorpciju i iskorištavanje hranjivih tvari koje su neophodne za rast, razvoj i vitalnost organizma. Ako nema dostatnog unosa hranjivih tvari, prijeti nam nutritivni manjak. Svrha raznolikog, šarenog i zdravog tanjura odnosno prehrane jest održavanje dobroga sastava tijela, što nam omogućuje svakodnevno hvatanje u koštac s fizičkim i psihičkim naporima. Ali žene radi mršavosti, koju poistovjećuju s ljepotom, često zanemaruju zdravstvene preporuke i odlučuju se na gladovanje, stavljajući pritom svoje zdravlje na kocku.
‘Savršen izgled’ i uspjeh
‘Smatram da su žene sve više opterećene svojim izgledom jer vjeruju da će ih ‘savršen izgled’ činiti sretnijima i garantirati im uspjeh u svim poljima života. Vođene tim razmišljanjem posežu za raznim popularnim restrikcijskim dijetama, koje nude brz gubitak na tjelesnoj masi. Upravo takve dijete su oskudne energijom i različitim vitaminima i mineralima pa prisiljavaju čovjeka na gladovanje. Međutim, nitko se ne zapita o posljedicama vrlo restriktivnih dijeta na zdravlje organizma te koje su štetnosti nestručnog i dugotrajnog provođenja takvih dijeta. Željela bih naglasiti da je mršavljenje proces koji traje, zahtijeva trud i strpljenje, adekvatnu tjelesnu aktivnost te strucno isplaniranu pravilnu prehranu. Žene bi trebale biti vođene mijenjanjem životnih navika, a ne brzim rezultatima’, pojašnjava Dora Bucan, magistra nutricionizma. Gubitak kilograma gladovanjem najviše je izražen u crijevima i jetrima, slijede ih potom bubrezi i srce te naposljetku i živčani sustav.
Usporavanje funkcija
‘Gladovanje je vrlo restriktivna prehrana tijekom koje se prisiljava tijelo da okrene sklopku u tzv. preživljavanje (‘starvation mode’). To bi značilo da su sve druge funkcije u organizmu, osim funkcije mozga, svedene na minimum, tj. naš bazalni metabolizam (minimum potrebne energije za dnevno održavanje tjelesnih funkcija) se privremeno povisi, a potom naglo padne i to za 25 – 35%. Takav način prehrane ima brojne negativne posljedice. U početku gladovanja dolazi do gubitka tjelesne mase najprije smanjivanjem zaliha masnog tkiva, a kasnije i mišićnog. Što je glad veća i što dulje traje, vide se veće negativne posljedice na tijelu. To smo često imali priliku vidjeti na snimkama osoba koje su
bile u koncentracijskim logorima. Što se više troši mišićna masa kao izvor energije, to postupno dovodi do usporavanja svih funkcija u organizmu.
Neke od negativnih posljedica dugotrajnog gladovanja su smanjeno lučenje hormona, razaranje mišića, poremećen rad srca, probavnih organa, poremećena funkcija središnjeg živčanog sustava, sklonost infekcijama zbog pada imuniteta itd. Nažalost, takav pad bazalnog metabolizma i brojne negativne posljedice gladovanja u najvećem broju slučajeva ne razumiju ni kreatori brzih dijeta ni njihovi korisnici.
Naime, čim se nakon takve restriktivne dijete počne normalno jesti, tjelesna masa naglo raste. Druga negativna posljedica takvih vrlo restriktivnih dijeta je i deficit mikronutrijenata (vitamina i minerala) što dovodi i do razvoja brojnih bolesti’, kaže Dora Bučan. Dakle, ako ste više gladni nego siti, ubrzo ćete to osjetiti na zdravlju. Gladovanje na dišni sustav djeluje na sljedeći način: smanjuje plućni kapacitet i usporava disanje, dok u probavnom sustavu smanjuje stvaranje želučane kiseline lčija je jedna od najvažnijih zadaća neutralizacija bakterija koji u njega dospiju izvana. U muškaraca smanjuje veličinu testisa, a u žena veličinu jajnika, a pogađa naravno i libido. Na srčano – žilni sustav djeluje tako što drastčno smanjuje krvni tlak i srčane kucaje, a osim toga, postajemo razdražljivi i slabi: oslabljuje naš mišićni sustav pa nam svakodnevan rad i vježbanje postaju naporni. Ne postoji, dakle, tjelesni sustav koje gladovanje ne pogađa. Potpuno bi nas gladovanje, primjerice, za osam do dvanaest tjedana dovelo do smrti. Kako započeti s promjenama?
Mršavjeti je moguće bez gladovanja!
Zdrav jelovnik sa smanjenim unosom soli i šećera uz manje ili više tjelovježbe te pojačan unos vode urodit će plodom! Vaga će pokazivati manje kilograma, a takav će stil života pogodovati onima koji moraju smršavjeti desetak kilograma. Zaokrenite svoj život dok nije kasno, okrenite se zdravijoj prehrani: jest ćete bolje i nije, a osjećat ćete se vitalno! Kako započeti s promjenama u prehrani? Prvo (i najvažnije), morate to željeti i biti dovoljno motivirani. Drugi korak podrazumijeva preispitivanje navika – pitajte se što, kako i u kojoj količini svakodnevno jedete te čine li vas određene namirnice sretnima, jedete li iz dosade… Educirajte se putem izvora koji vam najbolje odgovara, sastavite plan prehrane i djelujte. Isključite iz prehrane konzerviranu i prerađenu hranu, a dajte prednost svježim namirnicama. Bijeli kruh zamijenite integralnim, a unos šećera značajno smanjite. Grickalice i slatkiše izbacite iz prehrane, a ako ne možete bez grickanja, lips i sl. zamijenite primjerice orasima i sjemenkama.
Gladovanje nije dugotrajno niti realno rješenje za mršavljenje, već loš i neprohodan prečac koji nećete uspjeti savladati. Čarobna formula za mršavljenje ne postoji. ‘Opet naglašavam, mršavljenje
je proces koji traje te zahtijeva strpljenje i trud. Zdrav način mršavljenja podrazumijeva uravnoteženu, raznoliku prehranu i adekvatnu tjelesnu aktivnost. Mijenjanjem štetnih životnih navika
odlaze i kilogrami. Ono što sam vidjela kroz svoj rad jest: veliki krivac za višak kilograma je prevelik unos, a premala potrošnja energije. Stoga, obratite pažnju na količinu unesene hrane, nađite za
sebe adekvatnu tjelesnu aktivnost (barem 30 minuta dnevno), dajte prednost orašastim plodovima, voću, smoothiejima umjesto slanih grickalica i keksa. Potrudite se unijeti sve vrste namirnica tijekom
dana (meso, mlijeko, žitarice, voće, povrće), izbjegavajte slatke napitke i pripremite sami svježe cijeđene sokove, koristite visokokvalitetna biljna ulja (maslinovo, kokosovo ulje…) i sjemenke u pripremi jela, pijte dovoljno tekućine (voda, nezaslađeni biljni čajevi). I na kraju – nema izlika, radi se o vašem zdravlju, brinite se o njemu. Potražite stručnu pomoć nutricionista i kineziologa te čuvajte
svoje zdravlje, jer mislim da je bolje spriječiti nego liječiti’, savjetuje magistra nutricionizma.
Komentari