Keksi, sladoledi, grickalice i sve ostalo što je puno trans-masnih kiselina, glukoznofruktoznih sirupa, konzervansa, umjetnih bojila i pojačivaća okusa prije nije bilo lako dostupno kao danas i zato nam je u puno manjoj mjeri i štetilo
Broj oboljelih od različitih degenerativnih bolesti danas je mnogo veći nego prije 20-ak ili 30-ak godina. Iako kao društvo u prosjeku živimo sve dulje, pitamo se kakva je kvaliteta života, a sukladno
tome i prehrane? Okolnosti oko same prehrane značajno su se promijenile. Danas imamo ogroman izbor svega i sve konzumiramo na svakodnevnoj razini. Primjerice, nekada smo sladolede (a nije bilo puno vrsta na izbor!) i kekse kupovali samo u posebnim prigodama. Danas su oni okosnica svakog deserta, a i cijenom su pristupačni pa ih mnogi sebi mogu priuštiti. Svi ti gotovi i polugotovi proizvodi koje kupujemo u trgovinama najčešće su puni trans-masnih kiselina i glukozno-fruktoznih sirupa, a kumulativni učinak prečestog konzumiranja istih takav je da to naše tijelo više ne može izdržati. Koji su najveći prehrambeni izazovi današnjice i koliko su se oni promijenili u odnosu na prije?
TRANSMASNE KISELINE: podaci govore kako su prvi margarini sadržavali značajniju koncentraciju najštetnijih masti nego suvremeni margarini. Protuargument: tadašnje margarine ‘švercali’ smo dva puta godišnje iz Austrije i Trsta ili si ih nismo mogli svakodnevno priuštiti, dok su današnji izvori trans-masnih kiselina dostupni za svega nekoliko kuna i iza svakog ugla (slani štapići, fast food restorani, pekarnice…).
UMJETNA SLADILA: Nekada su umjetna sladila koristili samo dijabetičari (danas znamo da postoje studije koje čak ni dijabetičarima ne preporučuju umjetna sladila), dok su drugi činili to rijetko. Danas su umjetna sladila sveprisutna, sve što nosi naziv light i lowsugar krcato je umjetnim sladilima.
GLUKOZNOFRUKTOZNI SIRUPI temelj su mnogih prehrambenih proizvoda, prehrambeni proizvodi sadržavaju znatno veću koncentraciju nego prije 15 i više godina. Niska cijena, laka dostupnost, naviknutost okusnih receptora potrošaća na pretjeranu slatkoću, samo su neki od glavnih razloga zašto su toliko dominantni u prehrani.
KONZERVANSI, UMJETNA BOJILA I POJAČIVAČI OKUSA sadržani su u značajnom broju prehrambenim proizvodima radi intenzivne proizvodnje, manipulacije i prometa hranom. Zakonodavac koji prati intenzivan promet hrane sve je rigorozniji po pitanju zdravstvene mikrobiološke sigurnosti. Rezultat: značajno se koriste aditivi koji smanjuju mogućnost mikrobiološkog kvarenja hrane, tj. produljuje se njezina trajnost. No vrlo je upitno djelovanje takvih tvari na zdravlje čovjeka jer se time hiposenzibilizira imunosni sustav čovjeka. Uz to, učinak na crijevnu mikrobiotu je iznimno nepovoljan.
GLUTEN je uzrok mnogih intolerancija i prema nekim znanstvenim dokazima mogući uzrok mnogih zdravstvenih smetnji. Osim pšenice, koja je sveprisutna u mnogim prehrambenim proizvodima (primjerice, i u mesnim prerađevinama) i koja je sastavom promijenjena u odnosu na primarne kulture pšenice, gluten se obilato koristi kao aditiv, pospješivač organoleptike i kao sredstvo za maskiranje proteinskog unosa… Konačno, udio sirove i neprerađene hrane značajno je manji nego što je bio nekada. Ne kuhamo dovoljno sami, kalorijski nam je unos previsok i značajno se temelji na jednostavnim i škrobastim ugljikohidratima te proupalnim mastima.
Iz svega navedenog jasno je kako priča o povezanosti sve lošijeg zdravstvenog statusa opće populacije i prehrane nije jednosmjerna ulica. Promjenom svijesti i konkretnim promjenama u prehrani možemo napraviti pomak. Jedite što prirodnije, zeleno, šareno, češće posežite za povrćem… Koristite fermentirane namirnice, zdrave masti, izbjegavajte proupalne masti na kojima pržite i kuhate hranu. Vodite računa o hidracijskom statusu i zavolite raznoliku prehranu.
Komentari