Živimo po principu ‘što brže i što lakše’ nešto obaviti, pa nerijetko i naša prehrana postaje ‘žrtva’ tog načina života. No u posljednje vrijeme sve je prisutniji trend povratka tradicionalnim jelima i okusima - postali smo svjesni da je najjednostavnija prehrana ujedno i najzdravija
Pod utjecajem trendova koji dolaze iz zemalja zapadnog svijeta, prehrana prosječnog čovjeka posljednjih se desetljeća uvelike
promijenila. Police naših trgovina nametnule su nam ‘brza i laka rješenja’ za svaki obrok, pa zavirite li u bilo koji hladnjak ili smočnicu prosječne obitelji, tamo ćete zasigurno naći čitavu paletu gotovih i polugotovih proizvoda. I dok nam ponekad takva ‘brza i laka rješenja’ doista olakšavaju život, pa smo ih i prigrlili sa zadovoljstvom, u posljednje vrijeme sve je prisutniji trend povratka retro okusima. Nostalgija za retro okusima ustvari je posljedica veće
osviještenosti ljudi o utjecaju hrane na ljudsko zdravlje, pa tako i oni najzagriženiji skeptici polako počinju uvažavati onu staru Hipokratovu tvrdnju da je hrana lijek. Kada bi vam netko rekao da
će vam se bez klasičnih lijekova vrijednosti kolesterola, triglicerida i šećera u krvi dovesti u normalu u samo nekoliko mjeseci ili da ćete jesti pet obroka dnevno (bez vaganja namirnica i određivanja količine hrane!) i imati idealnu tjelesnu težinu, mislili biste da je riječ o još jednom marketinškom triku kojem je cilj izvući iz vašeg džepa novac za kakav ‘čudotvorni’ pripravak. No hrana koju unosite u organizam doista može učiniti čudo. Konzumiranje sezonski uzgojenih namirnica i njihovo pravilno kombiniranje ključ su uspjeha. Unos transmasnih kiselina, dodanih šećera, najviše glukoznih i fruktoznih te njihovih kombinacija i, kao treće, prehrambeni unos bojila i nekih konzervansa ono je što nutricionistima najviše bode oči. U tom smislu, složit će se većina stručnjaka, idealna bi bila prehrana naših predaka ili – u modernoj varijanti – ono što nazivamo paleoprehrana.
Žitarice – da ili ne?
Dakle, prednost treba dati mesu, ribi, voću i povrću, orašastim plodovima, jajima…, ali ne i žitaricama. Naime, žitarica nekada nije bilo u izobilju i ljudi ih nisu jeli u velikim količinama, a danas su (uključujući i njihove prerađevine) dominantne u prehrani. A zbog konstantnog upalnog stanja ljudskog organizma, što je posljedica
ponajprije loše prehrane, danas puno ranije nego naši stari obolijevamo od raznih bolesti. Osim što su jele drukčije, naše su se bake i liječile uz pomoć domaćih proizvoda. Sok od četiri mrkve i dvije zelene jabuke nekada je bio (a i danas je!) najbolji tonik za čišćenje i jačanje imuniteta. Danas, doduše, imamo i nove tzv. supernamirnice; neke nam je nametnuo marketing, a neke doista imaju blagotvorni učinak. Isprobajte pomalo zaboravljene recepte, koje smo pronašli u starim kuharicama, kao i proizvode iz svog djetinjstva, te probudite u sebi nostalgiju za retro okusima.
ZAGORSKA MUSAKA OD ZELJA
• 1 kg kiselog zelja • 2 dag šećera • 10 dag slanine • 10 dag luka • 5 dag riže • 1/2 kg kuhanog mesa (po želji, npr. junetine) • 2 dl vrhnja
Šećer popržite na svinjskoj masti i dodajte zelje narezano na kockice. U drugoj tavici popržite luk i slaninu narezanu
na kockice te dodajte rižu. Ulijte vode pa pirjajte dok riža ne omekša.
Meso skuhajte u slanoj vodi i narežite ga na kockice. Kada zelje i riža budu gotovi, u vatrostalnu posudu slažite sloj zelja, potom
sloj riže i na kraju sloj kuhanog mesa. Kada potrošite smjesu, zalijte
vrhnjem i pecite u pećnici na 180 stupnjeva 30 minuta.
DALMATINSKA KALJA
• 1/2 kg listova raštike • 1/2 kilograma kupusa • 1/2 kg kelja • 800 g krumpira • 1 luk • 2 mrkve • 1/2 kg suhog mesa (+ kost od pršuta)
Preko noći potopite kost od pršuta i suho meso u 2 litre vode. Ujutro prokuhajte i kad meso omekša, izvadite ga iz lonca, izlijte polovicu vode u kojoj se meso kuhalo, te dolijte isto toliko nove vode. U toj
vodi kuhajte povrće natrgano na manje komade sve dok ne omekša. Pred kraj kuhanja dodajte meso koje ste izrezali na komade, malo maslinova ulja i oko 1 dl pelata. Začinite solju i paprom, a po želji možete dodati i malo nasjeckane slanine.
SLAVONSKA CICVARA S KRUMPIROM
• 80 dag krumpira • 4 jaja • 1 žličica soli • 4 žlice brašna • 1,25 dl mlijeka
Krumpire ogulite, operite i narežite na štapiće debljine pola centimetra. U tavici zagrijte maslac pa pržite krumpir na laganoj
vatri te poklopite. Prije nego što krumpir potpuno omekša, napravite smjesu od jaja, soli, brašna i mlijeka te njome prelijte krumpir. Pržite u otklopljenoj tavici sve dok se jaja ne stisnu, a potom okrenite cicvaru i zapržite je i s druge strane kako bi se ravnomjerno zapekla.
Komentari