Donosimo vam najnovije činjenice koje će promijeniti sve što su mnogi mislili da znaju o (zdravoj) hrani. Zašto je važan individualni pristup liječenju, zašto zdravi ljudi odjednom obolijevaju i što svakako treba izbaciti s jelovnika
Hrana je već davno postala više od pukog sredstva zadovoljavanja osjećaja gladi. Zahvaljujući njoj postajemo mlađi, pametniji, zdraviji…, no ona ima i svoju mračnu stranu – ako s njom ne ‘baratamo’ na pravi način, ona može izazvati suprotan učinak od navedenog, tj. uzrokovati brže starenje, manjak koncentracije i, što je najvažnije, ugroziti naše zdravlje. Ne postoji segment ljudskog zdravlja na koji hrana nema utjecaja. Reguliranje tjelesne težine najlakši je dio posla, jer je tu sve egzaktno, no ono što prehranom unosimo u organizam može, bez upotrebe agresivnih medikamenata, a prema principu da je važno vrijeme kada pojedine namirnice (i dodatke prehrani) unosimo u organizam, držati pod kontrolom visoki krvni tlak, masnoće u krvi, dijabetes, autizam, giht, žučne ili bubrežne kamence, probavne probleme poput žgaravice ili iritabilnog crijeva…, a može, primjerice, i poboljšati rezultate vrhunskih sportaša. To tvrdi dr. Ana Gifing, beogradska liječnica koje već više od 20 godina provodi svoj zaštićeni program tzv. krono-prehrane. Riječ je o kombinaciji najsuvremenijih saznanja iz područja fiziologije prehrane, endokrinologije, biokemije i biofizike.
Dr. Gifing danas ima svoje timove liječnika i nutricionista specijalizirane za pojedina područja i poremećaje te nekoliko franšiza u cijelom svijetu koje su pokrenuli njezini bivši pacijenti, ljudi koji su na vlastitoj koži osjetili učinkovitost njezine metode. Jedna od takvih je i nedavno otvoren Anti-Age Centar u Petrovoj
60 u Zagrebu, gdje smo razgovarali s dr. Anom Gifing koja nam je ispričala o svojim počecima, ali i otkrila nove činjenice koje će promijeniti sve što su mnogi mislili da znaju (zdravoj) prehrani.
“Specijalizirala sam anesteziologiju i dugi niz godina radila sam na pedijatriji. Kad radite kao anesteziolog, stalno ste u situaciji da morate spašavati nečiji život. Shvatila sam da se želim baviti preventivnom medicinom, nečim što će ljudima pomoći da se ne dovode u takva stanja u kojima im život visi o niti i ovisi o kompliciranim kirurškim intervencijama. Nastavila sam školovanje u Americi i Europi i potpuno se preorijentirala, no kad sam otvorila privatnu praksu, bilo je to vrlo daleko od one lijepe preventivne priče kakvu sam zamislila. Naime, na samom početku nisam imala priliku raditi sa zdravim osobama, dolazili su mi ekstremno bolesni ljudi, tako da se nisam puno odmaknula od prvobitne prakse. No, kako vrijeme odmiče, imam sve više zdravih pacijenata koji žele sačuvati to svoje zdravlje, biti vitalni i dugovječni… uz pomoć pravilnog načina prehrane i odgovarajućih suplemenata. Posljednjih godina to sve više sliči na dobru preventivnu praksu, no i dalje nam ostaje određeni broj pacijenata koji imaju ozbiljnih zdravstvenih problema. Ovo je jedan segment zahvaljujući kojem možemo unaprijediti i njihovo zdravlje”, kaže dr. Gifing i naglašava kako krono-prehrana, osim kod pretilih osoba, postiže jako puno uspjeha kod poremećaja masnoće u krvi i krvnog tlaka te dijabetesa – tu su rezultati 100%-tni i vidljivi su već nakon dva tjedna.
Koje rizike nosimo u sebi
Svakom se čovjeku pristupa individualno, radi se svojevrsni sistematski pregled, kao i laboratorijske analize koje liječnicima daju uvid u zdravstveno stanje, ali i rizik od nastanka nekih poremećaja u budućnosti. “Kada znamo da neka osoba ima iznimno velik rizik, primjerice, za srčani udar, demenciju ili neki oblik karcinoma, možemo ciljano utjecati na rizične faktore te ih potpuno smanjiti. Čest je primjer da naglo oboli netko tko je uvijek bio zdrav, bavio se tjelovježbom i slično, pa se svi čude kako je to moguće. No netko može nositi rizik u sebi deset ili dvadeset godina prije nego što se simptomi pojave i bolest razvije”, kaže dr. Gifing i navodi zanimljiv primjer s vitaminom D. Naime, niske vrijednosti vitamina D idu ruku pod ruku sa srčanim udarom, dijabetesom, karcinomom, osobito s karcinomom prostate, te osteoporozom. A manjak, koji ima očite dalekosežne posljedice za zdravlje, zapravo se može vrlo lako dijagnosticirati i sanirati.
Dodaci prehrani i njihova uloga
“Mnogi ne žele uzimati nadomjestke prehrani, jer ne žele kemiju, no ja tvrdim da je uzimanje minerala i vitamina kod određenih osoba prijeko potrebno. Ako ih ne počnu unositi na vrijeme, poslije će morati uzimati lijekove koji im ne bi bili potrebni (i koji jesu prava sintetika) da su se na vrijeme odlučili za suplemente. Nažalost, još je uvijek velik broj liječnika koji kažu da su vitamini i minerali nepotrebni, ali ja odgovorno tvrdim da to nije točno”, kaže dr. Gifing i naglašava kako je najvažnije voditi računa o uklanjanju (ili barem smanjenju količine) glutena u prehrani, osobito kod sportaša i djece s autizmom. Također, prema riječima dr. Gifing, i kravlje mlijeko je potpuno nepotrebna namirnica u prehrani odrasle osobe (po njezinu mišljenju, i djeca starija od 1,5 godina ne bi trebala piti mlijeko). Ono će, smatra dr. Gifing, vrlo brzo doći na loš glas kao i fast food – mnogi će ga konzumirati iako više neće biti dvojbe oko toga je li zdravo ili ne. Nepotrebna namirnica je i bijeli šećer koji, dokazano je, smanjuje inteligenciju u djece.
Tekst: Danijela Petrov
Foto: Profimedia
Komentari