10 navika za zdravi lifestyle

Doznajte kako bez odricanja baš svih užitaka i 'grijeha', ali uz svojevrsnu disciplinu, postići novi, zdraviji 'lifestyle'! donosimo vam 10 navika zdravih ljudi

1 Što manje stresa

Stres negativno utječe na imunosni sustav i srce. To su dokazala brojna istraživanja, a američka udruga psihijatara i psihologa, svjesna te činjenice, predložila je da se kao dio obveznog školskog programa uvede i edukacija o tehnikama opuštanja i eliminiranja stresa. Ako djeca ne nauče upravljati stresnim situacijama, to će im, ističu, nanijeti ozbiljnu dugoročnu štetu. Tjelovježba je jedan od najboljih načina opuštanja, baš kao i brzo hodanje. To oslobađa endorfine u tijelu koji djeluju kao prirodni razarači stresa.

2 Više zdravlja, manje hrane

Davna istraživanja, ona s početka 30-ih godina 20. stoljeća, već su tada dokazala da su životinje koje su imale manje masnoće živjele dvaput dulje. Brojna istraživanja u koja su bili uključeni i ljudi pokazala su jasnu poveznicu između smanjenja količine kalorija i manjeg postotka obolijevanja od bolesti povezanih sa starenjem, poput kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa ili Alzheimerove bolesti.
Oni koji su u unosili 25 posto manje kalorija tijekom dana imali su puno bolju krvnu sliku. Osobito se to odnosi na količinu loših masnoća (LDL), razinu triglicerida i krvni tlak. Kalorijska restrikcija
najlakša je dijeta – to znači da se ne morate ničega odricati, ali da jedete količinski manje. Ipak, preporučuje se limitirati unos šećera i bijelog brašna.

3 Dovoljno vitamina B

Bez dovoljno vitamina B-kompleksa tijelo nije u stanju metabolizam ugljikohidrata, masti i proteina na pravi način. Osim toga, vitamin B je najvažniji vitamin za zdravlje kose i kože, živčani sustav, hormone i krvne stanice. Naime, vitamin B presudan je za proizvodnju antitijela i bijelih krvnih zrnaca koji čine imunosni odgovor. Zbog stresa tijelo pojačano troši vitamin B, što je dvosjekli mač, jer baš kad smo pod stresom podložniji smo bolestima i treba nam više ovog vitamina da nas štiti. Radi opskrbljivanja organizma vitaminima B-kompleksa, osim klasičnih dodataka prehrani, možete koristiti pivski kvasac. Dodajte ga u juhe (posebno je dobra kombinacija s juhom od graška), jela koja uključuju umake od rajčice, kao i u žitne pahuljice. Većini ljudi poznato je da je pivski kvasac dobar za kožu, osobito za borbu protiv akni, no malo njih zna da on pomaže u održavanju metabolizma našeg tijela i da je usto blago alkalan te da neutralizira kiseline u krvi i tkivima. Pivski kvasac najbolje je uzimati na prazan želudac ili između obroka, rastopljen u malo vode ili mlijeka (2-3 žličice pivskog kvasca u prahu na dan). Ako koristite svježi kvasac, bit će dovoljne 1-2 žličice. Ne smije se uzimati zajedno s voćnim ili povrtnim sokovima (došlo bi do fermentacije u želucu i crijevima, uz stvaranje alkohola).

4 Ne treba baš sve biti sterilno

Svi znamo da je higijena pola zdravlja. Zimi, u sezoni gripe, iznimno je važno dobro prati ruke, jer je to najbolja zaštita od infekcija. No ni život u potpuno sterilnim uvjetima nije dobar za zdravlje. Čini se da je rješenje negdje u sredini. Bakterije i naše tijelo u svojevrsnoj su simbiozi. One pomažu našem tijelu da ostane zdravo i u ravnoteži. ‘Dobre’ bakterije mogu poboljšati metabolizam, ojačati imunosni sustav i smanjiti upale. Znanstvenici sa Sveučilišta u Kaliforniji utvrdili su da, što više bakterija imamo na površini kože, to ćemo se bolje boriti protiv upala. Dakle, pustite djecu neka se vani bezbrižno igraju i zaprljaju i nemojte ih stalno čistiti vlažnim maramicama ili sredstvima za dezinfekciju.

5 Biljni pripravci

Biljni ljekoviti pripravci trebali bi biti sastavni dio uravnotežene prehrane modernog čovjeka. Ma koliko pazili što jedemo, današnja kvaliteta hrane ne može nam osigurati sve hranjive tvari potrebne
za normalno funkcioniranje. Ljekovita moć biljaka sastavni je dio tradicionalne kineske medicine, a ono što znamo o njihovim učincima doista je impresivno: one mogu ublažiti visoki krvni tlak, stimulirati živčani sustav, potaknuti imunosni sustav… To ne znači da ćete svoju kućnu ljekarnu natrpati različitim biljnim pripravcima. Odaberite jedan po svojoj mjeri, primjerice zeleni čaj. Antioksidansi
iz zelenog čaja, tzv. polifenoli, ubrzavaju metabolizam i sagorijevanje masti, štite od bolesti jetara, kontroliraju razinu šećera u krvi, snižavaju ‘loši’ kolesterol. Nadalje, opće je poznato i to kako
niske vrijednosti vitamina D idu ruku pod ruku sa srčanim udarom, dijabetesom, osteoporozom…

6 Držite tijelo u ravnoteži

Tijelo je najzdravije kada funkcionira na pola puta između potpuno kiselog i alkalnog stanja, tj. kad je pH u ravnoteži. Kad se pH snizi u odnosu na prosjek, tijelo pati zbog stanja koje se naziva acidoza, a koje može uzrokovati umor, ubrzano disanje, želučane probleme i zbunjenost. Mnogi stručnjaci kažu da je tipična američka prehrana, koja uključuje puno mesa i šećera, stvorila epidemiju acidoze u zapadnom svijetu. U prehranu treba uključiti puno povrća, osobito zelenog lisnatog, no alkalne namirnice su i mahune, šparoge, mrkva, krastavci, kokos, avokado…

7 Prijatelji su prioritet

Istraživanja pokazuju da ljudi koji se rado druže i njeguju prijateljstva imaju snažniji imunitet. U muškaraca koji spadaju u skupinu osoba s povećanim rizikom od srčanih bolesti smanjen je taj rizik ako imaju jaku socijalnu podršku. Nadalje, pozitivna društvena orijentiranost štiti od gubitka pamćenja i drugih kognitivnih poremećaja, pokazala je studija znanstvenika s Harvarda, ali je i najbolji lijek protiv depresije i tjeskobe. Želite li se i sami uvjeriti u snagu drugih ljudi, isprobajte ovaj mali eksperiment: svaki dan porazgovarajte s barem dvije osobe s kojima to prije niste činili. A cilj je više slušati nego govoriti, jer što nekomu date više prostora da se otvori, on će više toga reći o sebi. Također, ne vičite, govorite tiše, jer ton vašeg glasa može utjecati na to koliko se često drugi
žele družiti s vama.

9 Redovita detoksikacija

Neke kemikalije koje su danas sveprisutne, poput ftalata, dioksina ili polikloriranog bifenila, nisu ni postojale u našem okruženju prije stotinu godina. Upravo bi te tvari moge biti glavni razlozi mnogih bolesti današnjice, među kojima svakako treba spomenuti zloćudne bolesti. Iako nema dugoročnih studija koje bi to sa sigurnošću potvrdile, mnogi se slažu kako snižavanjem razine sintetičkih tvari u našem svakodnevnom životu možemo puno profitirati po pitanju zdravlja. Probavni problemi, umor, bol u mišićima i živčana napetost neke su od tegoba koje se uspješno liječe detoksikacijom. Pritom se, naravno, misli i na čišćenje od različitih toksina koje unosimo u tijelo prehranom, osobito konzumacijom pšeničnog brašna, bijelog šećera, mliječnih proizvoda, kofeina i alkohola. Dobar način čišćenja od toksina je i boravak u sauni te prakticiranje joge. Najbolje rezultate dat će cjeloviti detoksikacijski program, no najbolje je da se prije toga konzultirate s liječnikom, osobito ako ste trudni, patite od nekog poremećaja u prehrani ili bilo kojeg druge kronične tegobe.

10 Dovoljno sna

Nedostatak sna ima isti biološki učinak kao stres: umorno tijelo proizvodi više hormona kortizola, koji s jedne strane daje energiju, ali s druge ograničava proizvodnju hormona rasta i sposobost tijela da se regenerira. Baš kao i stres, i nedostatak sna povezan je sa slabljenjem imunosnog sustava. Učinkovitost imunosnih stanica smanjuje se ako nema dovoljno sna. Postoje razni načini koji vam mogu pomoći da bolje spavate. Svakako izbjegavajte kofein, gazirana pića i alkohol u večernjim satima, kao i obilne obroke. Neki smatraju da je najvažnije osigurati tijelu noću fazu dubokog sna (bez isprekidanih buđenja), a u tome vam može pomoći vježbanje joge: standardni položaji u jogi, poput svijeće, stoja na glavi i
nogu uza zid odlične su prije spavanja.

Tekst: Danijela Petrov
Foto: Profimedia 

Preporučujemo

Komentari