Različite kemijske tvari utječu na to kako ćemo biti raspoloženi, a za to su zaslužni i neki drugi organi, a ne samo mozak
Serotonin prvenstveno pomaže u dovođenju raspoloženja u ravnotežu. Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI), čija je upotreba uobičajena u liječenju depresije, djeluju tako što pojačavaju utjecaj te kemijske tvari na mozak. Glutamat nadražuje neurone i priprema ih za kognitivne procese, odnosno učenje. Gama-aminomaslačna kiselina (GABA) sprečava da neuroni postanu pretjerano nadraženi i ima ključnu ulogu u opuštanju. Norepinefrin pojačava opreznost i nadraženost (uključujući povećanje broja otkucaja srca i rast krvnog pritiska) kao odgovor na stres.
A koji sve organi, uz mozak, utječu na naše raspoloženje?
Žlijezda hipofiza izvodi cijeli niz kemijskih tvari povezanih s raspoloženjem, kao što su prolaktin i ACTH (adrenokortikotropni hormon), koji pomaže u izlaženju na kraj sa stresom. Nadbubrežne žlijezde smještene na vrhovima bubrega, izlučuju kortizol, koji u stresnim situacijama aktivira tjelesnu reakciju ‘bori se ili bježi’. Za crijeva se zna reći da su naš ‘drugi mozak’ jer se u njima i u mozgu nalazi ista vrsta živčanih stanica i neurotransmitera i zato što su ti organi u stalnoj međusobnoj komunikaciji. Štitnjača pak izlučuje različite supstancije s pomoću kojih regulira brzinu metabolizma, a moguć je i njihov utjecaj na razinu hormona sreće serotonina. Neravnoteža hormona štitnjače može stvoriti osjećaj hiperstimuliranosti i razdražljivosti ili pak umor i depresivnost. Jajnici izlučuju reproduktivne hormone estrogen i progesteron. Promjene raspoloženja moguće su kao posljedica hormonskih fluktuacija tijekom menstruacijskog ciklusa.
Komentari