Društveni fenomen zvan volontiranje

Volonteri su ljudi koji dobrovoljno odvajaju nešto svoje da bi to nesebično dali drugima. Oni svoj humanitarni rad nemaju potrebe isticati i baš zbog toga tiho grade promjene nabolje u društvu u kojem zakinuti pojedinci dobivaju mogućnost postati sretniji i zadovoljniji

Svi oni koji su pomagali drugima svjedoče da je to iskustvo neprocjenjivo i da su na život počeli gledati drugačijim očima. Ljudi koji volontiraju su gledajući druge u patnji nerijetko naučili da samo mali znak ljubavi nekome može značiti cijeli svijet. Baš ta ljubav donosi i promjene u društvu i stvara bolju zajdenicu u kojoj živimo.

Veliki doprinos društvu

‘Volontiranje kao društveni fenomen doprinosi pojačanom sudjelovanju građana u društvenom životu, pomaže stvaranju lokalnih mreža i stvara osjećaj odgovornosti za rješavanje problema koji postoje u zajednicama. Tradicionalno poimanje volontiranja temeljilo se na dobrovoljnim aktivnostima pomaganja susjedima i prijateljima ili pomaganju zajednici u nekim izvanrednim situacijama kao što su ratovi ili prirodne katastrofe. Danas je o volonterstvu teško govoriti bez razumijevanja značenja i koncepta filantropije, tj. poticaja na dobrotvornu akciju, oprečnog egoizmu, što podrazumijeva aktivne pojedince i grupe koji u organiziranim i poticajnim okolnostima na različite načine promoviraju i unaprjeđuju rad za opće dobro. Organizirana filantropija manifestira se kroz darivanje novca i drugih materijalnih dobara u dobrotvorne svrhe, ali i ulaganjem u zajednicu na promišljen i organiziran način kroz zaklade i druge oblike neprofitnih organizacija i institucija. Osim materijalnog pomaganja ili ulaganja, sve više je prisutan i koncept darivanja ili ulaganja osobnog vremena, znanja i vještina kroz različite oblike volonterskog angažmana’, otkriva mr.sc. Andreja Marcetić, predsjednica Instituta za demokratski razvoj i poduzetništvo koja kaže kako su istraživanja pokazala da visokoobrazovani pojedinci češće volontiraju u svojim lokalnim zajednicama u odnosu na osobe s nižom i srednjom razinom obrazovanja. A osobe starije dobi više sudjeluju u volonterskim aktivnostima u odnosu na mlade generacije.

‘Motivacija za volontiranje može biti osobno zadovoljstvo postignuto kroz volontiranje, osiguravanje drugih preduvjeta na individualnoj razini kao što su stabilni gospodarski uvjeti, bolja zdravstvena situacija ili mogućnost pronalaženja zaposlenja kroz volonterske aktivnosti. Većina volontera nalazi se u dobnoj skupini od 30 do 60 godina’, kaže naša sugovornica te otkriva prava koja ima svaki volonter.

Prava i obveze volontera

Prema Zakonu o volontiranju, osnovna prava volontera su sklapanje ugovora o volontiranju, edukacija, potvrda o kompetencijama stečenim kroz volontiranje te sigurni uvjeti rada, pravo na prikladnu edukaciju s ciljem poboljšanja kvalitete obavljenih aktivnosti i pruženih usluga, pravo na stručnu pomoć i podršku tijekom volontiranja, upoznavanje s uvjetima volontiranja i aktivnostima koje će obavljati. Nadalje, volonter ima pravo nad uslugama koje će pružati i pravima koja mu pripadaju na temelju zakona i drugih propisa kao i općih akata organizatora volontiranja. Također, ima pravo na zaštitnu opremu u skladu s naravi volonterskih aktivnosti koje obavlja, priznavanje vještina, kompetencija i iskustva stečenog volontiranjem te na potvrdu o kompetencijama stečenim kroz volontiranje u slučajevima dugotrajnog volontiranja’, objašnjava naša sugovornica.

Komentari