Pionirka ‘raw fooda’ u Hrvatskoj Mihaela Devescovi nakon uspjeha s kuharicom slanih sirovih delicija, nedavno je objavila i knjigu slatkih recepata ‘Slatke strasti’, a nama je otkrila kako u tradicionalnim kolačima, kakve su pripremale naše bake, uživati na sirov način
Na spomen tradicionalnih kolača većina se vjerojatno odmah sjeti bakine kuhinje i onih opojnih mirisa djetinjstva koji se toliko zavuku u sjećanje. Način pripreme kolača naših baka većinom su izučile i naše mame, učimo ih i mi i koliko god da je inačica tradicionalnih recepata. Svi oni u sebi sadrže danas sve manje poželjne namirnice: maslac ili margarin, jaja, brašno i šećer. Tradicionalni kolači ipak mogu biti i potpuno drugačiji. Također mirisni, jako fini, ali bez spomenutih, zagovornicima zdrave prehrane omraženih sastojaka. I sirovi! Dokaz za to su orahnjače, makovnjače, mačje oči, ledeni vjetar, mađarice, bijela pita, pita od jabuka, borovnica, savijača od jabuka, međimurska gibanica i brojne druge sirove slastice u čijem se pripremanju naša sugovornica Mihaela Devescovi toliko izvještila da nalikuju na mala remek djela. A k tome još neodoljivo podsjećaju na slastice naših baka…
Nakon što smo vas prošle godine već upoznali sa sirovim, tada većinom slanim jelima koje Mihaela posljednjih pet godina konzumira i s velikim guštom priprema, sada su na red došle njezine slastice. Naime, prvu knjigu ‘Sirova hrana’ u izdanju Mozaik knjige naslijedila je njezina nova, kuharica ‘Slatke strasti’, u kojoj osim recepata za pripremu Mihaela daje i savjete o pripremi namirnica koje koristi za izradu svojih slastica.
‘Sve su to lako dostupne i većini poznate namirnice. Kad sam počinjala spremati sirovu hranu, dosta toga sam morala kupovati vani, naručivati putem interneta, no danas je srećom situacija drugačija. Sve mogu nabaviti kod nas, a i trudim se da svaki recept pojednostavim i da je za njega dovoljno tek nekoliko sastojaka. Tako vam primjerice za dobru kremu trebaju samo indijski oraščići, kakao maslac, kakao u prahu, malo vode i eventualno limunov sok i korica i to je to. A ono što je posebno sjajno jest da nema šanse da vam se dogodi fijasko. Ukoliko vam krema ispadne prerijetka, jednostavno je možete zamrznuti i zatim pojesti. U svakom slučaju je i sve ono što ne ispadne idealnim jestivo i jako fino’, priča nam autorica ‘Slatkih strasti’, koja u jednom danu zna napraviti i do 25 sirovih torti. U njihove okuse već su se zaljubili mnogi Zagrepčani koji ih rado naručuju putem njezine stranice Zdravetorte.hr, ali i Splićani, Zadrani, Riječani u čije gradove Mihaela redovito šalje svoje ‘slatke strasti’. Ipak, tradicionalne sirove slastice moći ćete probati ukoliko se i sami okušate u njihovoj pripremi prema Mihaelinim naputcima objašnjenima u knjizi. A kako bismo vas prije toga ‘zarazili’ ovim posebnim kolačima, u narednim danima donosimo vam i tri njezina recepta i to za većini omiljenu mađaricu, tako popularnu orahnjaču i toliko ukusnu međimursku gibanicu. Vjerojatno jednako ‘zarazno’ zvuče i nepečene buhtle s pekmezom, popularni macaronsi, tiramisu, muffini, vanil-keksi i brojni drugi suhi kolačići za koje biste, prije negoli se svojim očima i nepcem uvjerite da je to moguće, vjerojatno zaključili kako je nemoguće da su nepečeni. I za koje biste nakon konzumacije uopće teško iti povjerovali da su uistinu sirovi. ‘Upravo tako reagiraju djeca, ako im ne kažem da je riječ o sirovim slasticama – sve pojedu. Međutim čim im počnem objašnjavati o čemu se zapravo radi, kao da se aktivira neka kočnica. Srećom, moja djeca, kći Mia i sin Tin obožavaju moje sirove slastice, posebice kuglice od lješnjaka i kokosa. Tako ih Mia zna po ulici dijeliti, u želji da i drugi zavole sirove kolače. A kad na rođendanu vidi da su njezini prijatelji ispraznili tanjure bez pogovora i da su im slastice bile fine, bude neizmjerno sretna’, priča nam Mihaela koja ima priliku svakodnevno uživati u slatkim zalogajima.
‘Kad radim torte i kolače, obavezno probam, no trudim se da ne pretjeram. Iako su svi sastojci u mojim slasticama zdravi i organskog podrijetla, ne smijete se zavaravati misleći kako nisu kalorični te pretjerati’, govori Mihaela, svjesna da je jedna od tajni zdrave prehrane i umjerenost. Tog se pravila bilo teško pridržavati kad je zajedno sa svojim prijateljem, fotografom Nikolom Matićem pripremala sve za ‘Slatke strasti’. ‘Dio slastica sam napravila ranije, prije izdavanja prve knjige ‘Sirova hrana’, a ostatak sam radila u jednom vikendu kako bi ih Nikola sve mogao snimiti. Kasnije je sve to trebalo i pojesti… Dio smo podijelili susjedima, a ostatak pojeli’, smije se Mihaela koja se samo pet godina ranije, kada se tek počela upoznavati sa sirovom hranom i o njoj pisati na stranici Sirovahrana.hr, nije ni nadala da će joj ona postati strast i posao u kojem će strastveno uživati. Tako danas kao autorica dvije knjige redovito održava radionice za pripremu sirovih slanih i slatkih jela te svakodnevno osmišljava nove recepte.
‘Uskoro ću na tržište plasirati tri nova proizvoda – čokoladni namaz od lješnjaka bez kojega je većini djetinjstvo nezamislivo, energetske kuglice te čokoladu. Imam još puno planova za budućnost, no ono što mi je osnovni cilj jest da što više ljudi upoznam sa sirovom hranom, da je probaju i vide koliko je fina te je nauče pripremati’, kazala je Mihaela.
Komentari