Izreka ‘Vrijediš onoliko koliko jezika govoriš!’ zbog današnjeg je načina života aktualnija nego ikada prije. Iako je jezik najlakše usvojiti u djetinjstvu, nikada nije kasno za učenje i nadogradnju, no budite spremni na neke nove metode
Znanje stranih jezika nije samo obaveza, već nešto što se podrazumijeva s obzirom na moderan način života, pa stara uzrečica: Vrijediš onoliko koliko jezika govoriš, danas postaje aktualnija nego ikada ranije. Profesorica njemačkog jezika Petra Minđek iz Varaždina iz svojeg iskustva rada s djecom tvrdi kako bi strani jezik trebali učiti na jednak način kao i materinski, dakle promatrajući i slušajući. ‘Učenje stranih jezika za djecu je dobro iz više razloga. Djeca uče kroz igru i s lakoćom. Postoji puno djece koja su gledanjem televizije naučila neki drugi jezik. To ne znači da trebaju puno gledati TV, nego jednostavno što češće slušati jezik koji žele naučiti. Djeca to brže ‘pohvataju’ od nas odraslih. Mi razmišljamo o tisuću stvari dok se ona mogu fokusirati na igru i strani jezik koji uče i to im je zabavno, nisu opterećeni gramatikom i nelagodom da će nešto krivo reći’, pojašnjava profesorica i napominje kako se jezik, unatoč tome što ga je lakše usvojiti ranije, može naučiti u bilo kojoj dobi.
Najvažnija je motivacija
‘Učenje stranih jezika u odrasloj dobi u principu je individualno. Ljudi koji već znaju neki jezik jako dobro, mogu lakše naučiti drugi strani jezik. Naravno da je odraslima nešto teže učiti baš zbog toga što nam je teško biti fokusiran samo na jezik jer imamo milijun drugih obaveza i briga. Bitna je i motivacija. Što je jača, rezultati su bolji’, kaže Petra. Stariju populaciju u mirovini treba podupirati u učenju stranih jezika iz više razloga. ‘Na taj način popunjavaju višak vremena, održavaju mentalnu kondiciju, druže se…. Naravno, što smo stariji, sve nam postaje teže. Teže pamtimo i sporije učimo, ali učenje je kao i tjelesna kondicija: što ste više fit, bit će vam lakše. Što više učimo, to nam mozak bolje radi’, mišljenja je profesorica Minđek koja smatra kako je znanje jezika prvenstveno važno radi razvijanja međuljudske tolerancije, jer što više znamo o nekim drugim narodima, to ćemo ih više cijeniti. Naime, neznanje donosi samo nevolje i nerazumijevanje.
‘Nemoguće je dnevno ne čuti neki strani jezik. Danas je engleski praktički postao drugi materinski jezik; podrazumijeva se da ga svi znaju. Meni se čini da se njemački, međutim, gubi. To nije dobro, jer je njemački najkorišteniji jezik u Europi (više od 100 milijuna ljudi u Europi imaju njemački za materinski), Njemačka ima tvrtke širom svijeta, mi živimo blizu njemačkog govornog područja, turisti iz tog područja k nama dolaze… pa se pitam kako je moguće da njemački nije popularan’, kaže profesorica Minđek te ističe kako se Nijemci dosta bore da njemački bude i ostane bitan strani jezik u našim školama. Tako, primjerice, Die Zentralstelle für das Auslandsschulwesen (ZfA) nudi u mnogim škola dodatno učenje njemačkog jezika i to posve besplatno. Unatrag 15 godina uveli smo strani jezik od prvog razreda u naš obrazovni sustav. Učenici tako u četvrtom razredu imaju priliku odabrati drugi strani jezik kao izborni. Trebalo bi se, međutim, izboriti da taj drugi strani jezik bude obavezan.
Utjecaj igre i pokreta
‘Metode učenja se uvijek mijenjaju. I uvijek se pronalaze novi načini za lakše učenje jezika. Neke metode se prihvate, neke ne. Dobro je kombinirati i nastavu održavati živom jer jezici su živi. Za djecu je TPR (total physical response) odlična metoda. Oni uče kroz igru i pokret. Slušajući dijaloge i glumeći iste, učimo najbolje. Igra je dobra i na satovima s odraslim učenicima. Nastava mora biti zanimljiva, interaktivna i živahna’, savjetuje P. Minek. Inače, ako su roditelji zainteresirani za strane jezike, onda su i djeca. Ako im je zanimljivo na satovima, onda vole učiti. Najviše interesa pokazuju tinejdžeri; oni uviđaju svijet oko sebe i shvaćaju da su jezici vrlo bitni. Uostalom, vole glazbu i film i onda je logično da vole i s lakoćom uče engleski jezik. ‘Ne mogu potvrditi često spominjanju činjenicu da su djeca koja dobro uče strane jezike odlična i iz ostalih predmeta, ali učenjem jezika razvijamo inteligenciju, a ona nam opet pomaže da lakše savladavamo i druga gradiva’, smatra Minek. Osim engleskog jezika, kod nas su posljednje vrijeme popularni i turski jezik, a potom i španjolski, ruski, kineski… Ipak, engleski jezik ostao je ‘alfa i omega’. ‘Mislim da se mi Hrvati možemo pohvaliti da smo dobri jezičari. Većina zna engleski, no pohvata izgovor što možemo zahvaliti i televiziji koja prikazuje filmove s titlovima. I u drugim jezicima smo dobri. Samo ne bih voljela da budemo totalno anglizirani. Dakle, znam engleski i drugi jezik mi ne treba, a bojim se da polako idemo u tom smjeru’, zaključila je profesorica Minek.
Komentari