Pojavnost i smrtnost od zloćudnih bolesti u Hrvatskoj u stalnome je porastu, za razliku od drugih članica EU. Listopad je mjesec posvećen borbi protiv raka dojke od kojeg obolijevaju sve mlađe žene. No dobra je vijest da se tom problemu pristupa sve bolje i cjelovitije, što je rezultiralo i većom odgovornošću samih pripadnica nježnijeg spola
Mjesec listopad već je tradicionalno posvećen borbi protiv raka dojke. Riječ je o najučestalijem karcinomu kod pripadnica nježnijeg spola i drugom najučestalijem karcinomu uopće. Bitku s ovom
opakom bolešću u Hrvatskoj svake godine izgubi u prosjeku 900 žena. Lani su pak od ove bolesti umrle 1054 žene. Iako nam statistika ne ide u prilog i broj novooboljelih žena u Hrvatskoj raste, pozitivna je vijest da se tom problemu pristupa sve bolje i cjelovitije. Nova istraživanja, nažalost, pokazuju da sve češće obolijevaju i žene u 30-im i 40-im godinama, a to nam je potvrdila i dr. med. epidemiolog Biserka Hranilović. Stoga je od iznimne važnosti upoznati se sa značenjem i metodama ranog otkrivanja bolesti te znati kada je vrijeme za pregled i samopregled.
Kada na prvu mamografiju?
‘Samopregled dojke počinje se provoditi od dvadesete godine života. Žene treba upoznati s mogućim dobrobitima i ograničenjima tog postupka jer se samopregledom ne može napipati svaki tumor, osobito ne mali. No to nije jedina ni dovoljna metoda za rano otkrivanje raka dojke’, upozorava dr. Hranilović i dodaje koje su metode ključne za rano otkrivanje bolesti. ‘Ultrazvuk dojki je dijagnostička metoda izbora kod žena mlađih od 40 godina. Kod žena starijih od 40 godina ultrazvuk je dopunska pretraga
uz mamografiju. Mamografija je rendgenski pregled dojki kojim se mogu otkriti promjene u dojci i do dvije godine prije nego što tumor postane dovoljno velik da se može napipati.
Prvi mamografski pregled dojki potrebno je napraviti između 38. i 40. godine života. Žene s povećanim rizikom za nastanak raka dojke trebaju dogovoriti sa svojim liječnikom kada početi s mamografskim pregledima i koliko često ih obavljati’, objašnjava. S obzirom da je u Hrvatskoj još uvijek velik udio žena kod kojih se rak dojke otkrije u fazi kada su već zahvaćeni limfni čvorovi ili su prisutne udaljene metastaze, dr. Hranilović kaže kako je potrebno informirati i educirati žene o rizičnim čimbenicima i značaju ranog otkrivanja bolesti. ‘Kako se u Hrvatskoj od 2006. godine provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke za žene u dobi od 50 do 69 godina, potrebno je žene navedene dobi dobro informirati i potaknuti na odaziv. Dokazano je da redoviti mamografski pregled u dobi od 50 do 69 godina smanjuje smrtnost od raka dojke za jednu trećinu’, dodaje dr. Hranilović.
Upozorila je i na čimbenike koji povećavaju rizik nastanka raka dojke, a starenje je svakako jedan od njih. Bitan uzrok oboljenja je i nasljeđe, pa veći rizik imaju one žene koje su već u obitelji imale slučaj raka dojke, odnosno ako su im oboljele srodnice po ženskoj liniji (majka, sestra). Rizik je povećan i ako je prva menstruacija bila prije 12. godine ili ako je menopauza uslijedila nakon 55. godine. Vjerojatnost oboljenja je veća ako žena uopće nije rodila ili je rodila prvo dijete nakon 30. godine.
Važnost životnih navika
‘Povećan rizik za rak dojke vezan je uz životne navike koje se smatraju nezdravima: nepravilna prehrana bogata mastima, nedovoljna tjelesna aktivnost, prekomjerna tjelesna težina, pušenje, neprimjerena konzumacija alkohola, stres’, kaže dr. Biserka Hranilović. Pojašnjava kako uzrok raka dojke nije poznat, na neke od najznačajnijih rizičnih čimbenika za njegovo nastajanje ne možemo utjecati, a nije moguće niti spriječiti nastanak raka dojke i utjecati na broj novooboljelih. ‘Ono što možemo učiniti jest rano otkriti bolest – što dovodi do smanjenja smrtnosti, povećanja kvalitete života. Više od 90 posto oboljelih žena može se izliječiti ako se dijagnoza postavi rano i ako se kvalitetno liječe. Petogodišnje preživljenje je u tom slučaju 97 posto’, dodala je dr. Hranilović.
SVAKI DAN OD RAKA UMRE 38 OSOBA! A BROJKE STALNO RASTU
U sklopu Svjetskog dana borbe protiv raka (World Cancer Day) pokrenuta je trogodišnja globalna kampanja ‘Mi možemo. Ja mogu’, kojoj se i naša zemlja pridružila kampanjom na nacionalnoj razini ‘Reci rukama’ (Talking hands). Poruka kampanje ‘Mi možemo. Ja mogu’ temelji se na ideji da svaka institucija, svaki pojedinac i zajednica mogu pridonijeti smanjivanju broja oboljelih i umrlih od raka. Kampanjom se želi podići svijest javnosti o oboljenjima od raka, prevenciji, ranom dijagnosticiranju i liječenju te skrbi za oboljele. Naime, pojavnost i smrtnost od zloćudnih bolesti u Hrvatskoj u stalnome je porastu, za razliku od drugih članica EU. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, na godinu u našoj zemlji od raka oboli 21434 osoba, a umre ih 13939, to jest svaki dan od raka umre 38 osoba. ‘Dugoročni cilj naše javnozdravstvene akcije je smanjenje mortaliteta i uspostava registara ishoda liječenja. To neće biti moguće bez Nacionalnog plana borbe protiv raka i zato pozivam zdravstvenu administraciju i nove političke strukture da shvate kako je to ključni nacionalni interes’, istaknula je glavna tajnica udruge ‘Sve za nju’ Ljiljana Vukota. U svim zdravstvenim ustanovama moguće je provoditi jednako liječenje onkoloških bolesnika, jer se danas liječenje razlikuje čak i unutar iste ustanove, ovisno o raspoloživom novcu. ‘Centralizacijom nekih postupaka moguća je ušteda od 20 do 30% novca koji se potroši na liječenje onkoloških bolesnika’, upozorio je predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb prof. Stjepko Pleština, napominjući kako je ključno definirati prava pacijenata u okviru osnovnog osiguranja jer bolesnik mora znati na što ima pravo, gdje će ga realizirati i u kojem roku.
Komentari