Često čujemo tu riječ ‘antioksidansi’ i spominjemo je u pozitivnom kontekstu, no znamo li doista što su antioksidansi, gdje ih možemo naći i zašto su bitni? Najpoznatiji je, dakako, vitamin C, koji je - složit će se stručnjaci - s pravom kralj među veličanstvenima
Ako želimo sačuvati zdravlje srca i krvnih žila, imati dobro reguliranu probavu, odolijevati virusima, bakterijama i drugim tvarima iz okoliša, pa i alergenima; ako želimo biti puni snage, pa u konačnici i zaštititi naše stanice od oksidativnog stresa, koji uzrokuje mnoge bolesti današnjice, uključujući i karcinom, trebamo osigurati svojem tijelu dovoljno antioksidansa. Često čujemo tu riječ ‘antioksidansi’ i spominjemo je u pozitivnom kontekstu, no znamo li doista što su antioksidansi, gdje ih možemo naći i zašto su bitni?
Moć fitokemikalija
Riječ je o hranjivim tvarima, vitaminima i mineralima, prije svega vitaminu A, C i E te selenu koje unosimo hranom, no u posljednjih desetak godina intenzivno se istražuje i snaga fitokemikalija u voću i povrću. Riječ je o tvarima koje voću i povrću daju različitu boju: beta-karoten u mrkvi, marelicama i zelenastom povrću; klorofil u zelenom lisnatom povrću; flavonoidi, odnosno polifenoli, u bobičastom voću… Svi oni zajedno pomažu stanicama tijela da se bore protiv slobodnih radikala – ako ih nema dovoljno, neće više moći neutralizirirati sve te štetne tvari koje unosimo u tijelo na razne načine, a poglavito prehranom, pa se događa bolest. Ipak, kad je riječ o antioksidansima, vitamin C još je uvijek – složit će se stručnjaci – s pravom kralj među veličanstvenima.
Sinergijom do više zdravlja
‘Snažan imunosni sustav nezamisliv je bez vitamina C, kojeg je proslavio Linus Pauling, uzimajući ga svakodnevno u visokim dozama. Tada se još nije znalo (a danas to znamo) da vitamin C bolje djeluje na imunosni sustav ako se uzima u kombinaciji s flavonoidima, skupinom spojeva kojima, primjerice, obiluje aronija. Isto tako, nije posve preporučljivo odabrati vitamin C u sintetskom obliku, nego ga treba unositi u prirodnom obliku, a upravo je acerola, trešnja s Antila, jedan od najboljih prirodnih izvora ovog vitamina. Udruženi, flavonoidi i vitamin C djeluju sinergistički’, objašnjava mag. nutricionizma Nenad Bratković.
Je li sve u količini?
Ipak, ne možemo se oteti dojmu da o vitaminu C razmišljamo ponajprije kao o ‘alatu’ u borbi protiv prehlade i gripe. No on je puno više od toga, slažu se u tome i zagovornici klasične i zagovornici alternativne medicine.
Ipak, klasična medicinska struka teško da će u potpunosti stati iza činjenice da se u vitaminu C krije ‘lijek’ za alergiju, astmu, dijabetes, glaukom, urinarne infekcije… i sve ostalo na što je još početkom 20. stoljeća upozoravao američki znanstvenik (kemičar) i dvostruki nobelovac Linus Pauling. Doduše, on nikada nije govorio da će vitamin C izliječiti rak i druge teške bolesti, no zagovarao je tezu kako pojačan unos ovog snažnog antioksidansa može, u kombinaciji s ostalim metodama liječenja, uvelike poboljšati zdravstvenu sliku. Pojačan unos kod njega je konkretno značio i do 18 grama vitamina C, dok je danas općenita preporuka između 500 i 1000 miligrama. Sve više od toga navodno može izazvati mučninu, žgaravicu, proljev, grčeve u trbuhu…
Bilo kako bilo, danas postoje znanstveni dokazi da vitamin C pouzdano pomaže kod gripe, viroze i prehlade. Nadalje, on poboljšava apsorpciju željeza u krvi, a liječnici će ga svakako preporučiti i osobama koje su izložene stresu i dodatnim naporima.
Na koji se način manifestira manjak vitamina C? Sklonost infekcijama, malaksalost, bolesti zglobova, ali i suha koža tijela i rane koje sporo zarastaju samo su neki od znakova upozorenja koji nam govore da bismo trebali povećati unos ovog snažnog antioksidansa.
Osim putem dodataka prehrani i konzumacijom citrusnog voća, na što prvo pomislimo kad je riječ o ovom korisnom vitaminu, dobro je znati da su i paprika, šipak, kupus, acerola, zeleno lisnato povrće, kivi i jagode također izvrsni izvori vitamina C.
Tekst: Danijela Petrov/Lisa
Fotografije: Profimedia
Komentari