Bez obzira na sva postignuća ostvarena u životu, malo je onih koji su potpuno imuni na teret godina. Doznajte zašto je vitamin C najveći neprijatelj bora, kože bez sjaja i drugih znakova starenja
Kod onih za koje volimo reći da su ‘vječno mladi’ znanstvenici su utvrdili nekoliko zajedničkih osobina: uglavnom su sportski tipovi, ne puše, jedu manje mesa od prosjeka, više čitaju i manje gledaju televiziju, imaju nizak ili normalan krvni tlak, putuju, dobro spavaju, imaju manje djece i unuka od prosjeka, osjećaju se odgovornima za svoju sudbinu, znatiželjni su, imaju više ljubavnih veza od prosjeka te, nakon što ostanu sami, vrlo brzo pronalaze novog, u pravilu mlađeg životnog partnera. Osobe koje izgledaju mlađe doista i žive dulje, dokazuju brojna istraživanja, pa ne čudi što je mladolikost postala imperativ modernog načina života.
Kada počinje starenje?
Bez obzira na to koja sve postignuća ostvarili u životu, malo je onih koji su potpuno imuni na teret godina. U podsvijesti kao da sve glasnije čuju ‘tik-tak’, ‘tik-tak’… No starenje se ne javlja kod svih u isto vrijeme. Iako je ‘službeni’ stav da starenje počinje između 30. i 40. godine, a do 50. su simptomi već poprilično vidljivi, način života uvelike može promijeniti starosnu percepciju. Smanjena pokretljivost, proširene kapilare i vene, ‘sporiji’ mozak…, sve su to primjetni znakovi starenja, no teret godina ipak se najviše odražava na koži. ‘Kvaliteta života i brzina starenja najbolje se prepoznaju po koži, odnosno starenju kože, na kojoj ponajviše pratimo koliko je koža sačuvala ili izgubila elastičnost.
Vitamin C je prijeko potreban za stvaranje kolagena koji koži daje elastičnost, a avonoidi su poznate skupine spojeva iz bobičastog voća koji služe kao ‘hvatači’ slobodnih radikala. Pretjerana aktivnost slobodnih radikala uzrokuje naglo starenje kože te mnoge degenerativne promjene. Aronija i acerola zajedničkim snagama pružaju antioksidativnu podršku očuvanju zdravlja kože’, kaže mag. nutricionizma Nenad Bratković. I, doista, uloga hrane iznimno je važna kada su u pitanju zdravlje i mladolikost.
Primjerice, jeste li znali da zdravlje kože počinje u crijevima, pa jedemo li previše crvenog mesa i slatkiša i drugih namirnica koje će nam zakiseliti organizam, koža će nam postati beživotna i starija od svoje stvarne dobi? Razlog? Namirnice koje potiču stanje kiselosti izvlače mineralne tvari iz organizma.
Navike koje čine razliku
Nadoknadit ćemo ih, naravno, unosom namirnica koje pridonose lužnatom stanju, a to su prije svega zeleno lisnato povrće i bobičasto voće, među kojima posebnu važnost ima trenutačno hit-voće aronija. Lubenice, kivi, jagode i banane također su, uz aroniju, vrste voća koje u našem tijelu izazivaju poželjno lužnato stanje. Nadalje, stanice kože u svojim membranama sadrže masti koje su nužne da bi stanice opstale i bile vitalne te da bi mogle izmjenjivati hranjive i otpadne tvari. No nije svejedno koje masnoće koristiti: preporučuju se one nezasićene kojima obiluje maslinovo ulje, orašasti plodovi ili riba. Također, nije slučajno to što svi nutricionisti naglašavaju da treba izbjegavati gazirana pića i druge zaslađene napitke. Naime, ti dodani šećeri uzrokuju proces glikolizacije (riječ je o sljepljivanju šećera s proteinima u stanicama kože), zbog čega stanice gube svoju vitalnost.
Napisala: Danijela Petrov
Fotografije: Profimedia
Komentari