Istraživanja su pokazala da se bolesti kod starijih osoba najčešće javljaju zbog nepravilne prehrane i loših životnih navika – u prvom redu zbog nedovoljno kretanja! A potrebno je vrlo malo da se takva slika promijeni
Starost ne mora nužno značiti i usporeni ritam života, bolesti, usamljenost, apatiju prema svemu što se oko vas događa… Ovaj prirodni biološki proces možemo ‘usporiti’, odnosno učiniti ljepšim i ugodnijim ako se malo više pobrinemo za svoje tjelesno i mentalno zdravlje. Kako produljiti svoj životni vijek i smanjiti rizik od preranog starenja ili bolesti?
U prvom redu trebamo raščistiti s nepravilnom prehranom i lošim životnim navikama. Naime, istraživanja su pokazala da se bolesti kod starijih osoba najčešće javljaju zbog nepravilne prehrane i loših životnih navika – ponajprije zbog nedovoljno kretanja!
Inace, među najčešćim bolestima starije populacije su promjene organa osjeta, srčane bolesti, bolesti sustava za kretanje i probavnog sustava, inkontinencija te bolesti žlijezda s unutarnjim lučenjem i metabolizma.
Važnost zdrave prehrane
Hoćemo li se osjećati dobro, zdravo, raspoloženo i poletno, ponajprije ovisi o našoj prehrani. Koliko god isticali važnost uravnotežene prehrane u našem životu, još uvijek je prevelik postotak onih koji ne paze na to što jedu – bez obzira na dob. Loša prehrana krivac je za poremećaj ravnoteže u energetskoj opskrbi organizma i deficit vitamina i minerala. Sve to povećava rizik za razvoj kroničnih bolesti u kasnijoj životnoj dobi, a upravo su starije osobe vrlo osjetljive na prehrambene poremećaje.
Rekreacija – lijek za sve tegobe
Usto, starenjem se smanjuje mišićna masa, a time i bazalni metabolizam, pa su i potrebe za ukupnom energijom snižene. Prehrana u poznim godinama često je manjkava i monotona, bilo zbog financijskih razloga (znatno manjih prihoda kada se ode u mirovinu), ili nemogućnosti/nezainteresiranosti za kuhanje i pripremu obroka. No, čak i ako se starija osoba hrani pravilno i kvalitetno, činjenica je da njezin organizam puno slabije i sporije iskorištava prehrambene tvari. Razlog za to krije se u poremećajima probavnoga trakta i metaboličkim poremećajima, defektu zubala, kao i interakciji s lijekovima i djelovanju alkohola.
Hrana utječe i na obrambene snage organizma, koje onda mogu znatno oslabjeti. Rekreacija je, upozoravaju stručnjaci i liječnici, izvrstan lijek za sve tegobe koje starenje može donijeti. Naime, umjerena aktivnost povoljno djeluje na sve organe, a kod starijih osoba poboljšava fizičku i mentalnu kondiciju te odgađa degenerativne procese, pruža nove sadržaje zadovoljstva i radosti, sprečava umor i donosi svježinu u svakodnevicu. Osim toga, rekreacija i bavljenje bilo kakvom tjelesnom aktivnošću ima izvrsnu socijalnu komponentu jer veže starije ljude za sredinu kojoj pripadaju, a taj je osjećaj društvene pripadnosti najvredniji osjećaj koji žele imati u poodmakloj dobi. Zato se preporučuje minimalno 30 minuta neke tjelesne aktivnosti (pritom se ne misli na obavljanje kućanskih poslova).
Postupno uvođenje novih navika
Ako starija osoba nije prije bila aktivna (ili je zbog bolesti možda bila spriječena), treba početi vježbati postupno i svaki dan produljivati i intenzivirati vježbanje, a prije nego što se počne s većim tjelesnim naporima, potrebno je posavjetovati se s liječnikom. Razgovor s njim pomoći će da se odabere onaj sadržaj koji će svaka osoba ‘odraditi’ sa zadovoljstvom, a koji joj ujedno neće postati prisila i mrska obaveza.
Tekst: Nikolina Petan
Foto: Profimedia
Komentari