Mnogo toga u našem organizmu ovisi o genima. Ne samo boja očiju, kose i konstitucija nego i, primjerice, koju ćemo hranu voljeti, ali i kojim ćemo bolestima biti skloni. Biste li voljeli znati kakva je vaša genetska karta?
Zamislite sljedeću situaciju: dijete se rađa i usporedo s uobičajenim testovima, liječnici novorođenčetu uzimaju i kap krvi. Iz nje iščitavaju strukturu DNK i s pomoću nje uočavaju gene djeteta koji nose neku pogrešku. Uz rodni list roditelji dobiju i genetsku kartu koja im jasno govori kojim će bolestima u budućnosti biti sklono njihovo dijete. Zvuči kao znanstvena fantastika, no dr. Đurđica Ugarković, genetičarka s Instituta ‘Ruđer Bošković’, smatra da bi takva procedura u ne tako dalekoj budućnosti mogla postati stvarnost.
Uloga gena u nastanku bolesti
Zahvaljujući otkrićima genetske strukture uskoro ćemo moći puno bolje razumjeti kako funkcionira taj veličanstveni sustav zvan ljudski organizam. Danas je poznato kakva je uloga gena kod nastanka više od 20 bolesti. Znamo li za koje bolesti imamo predispoziciju, prilagodbom životnog stila ili medicinskom intervencijom možemo spriječiti najgore posljedice.
‘Danas znamo da su neki karcinomi, poput raka dojke ili melanoma, visoki krvni tlak, Alzheimerova i Parkinsonova bolest, shizofrenija i epilepsija te niz drugih bolesti uvelike genetski uvjetovani. Za jedan tip raka dojke zna se, primjerice, da je 100 posto genetski uvjetovan, što znači ako nosite mutaciju na specifičnom genu, sigurno je da ćete razviti bolest. U tom slučaju mogu se preventivno operirati dojke i tako potpuno spriječiti bolest. U nekim drugim slučajevima niz gena utječe na pojavu određene bolesti pa se prilagodbom životnog stila na njih može utjecati’, kaže dr. Ugarković. Primjerice, kod postojanja opasnosti za razvoj nekih drugih vrsta raka dojke možda ćete izbjegavati odluke koje povećavaju rizik od bolesti, poput uzimanja kontracepcijskih pilula ili hormonske nadomjesne terapije.
Prave odluke za zdravlje
Ipak, bolest nije sudbinski zadana pa su i geni, baš kao i sve stanice u organizmu, podložni utjecajima iz okoliša. Živimo li zdravo, pazimo li na prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost i kontrolu stresa, pomažemo da se neke bolesti nikada ne aktiviraju. Hoćemo li se izložiti ispušnim plinovima, dimu cigarete, kemikalijama iz hrane, ovisi uglavnom samo o nama. Znanje o tome što se zbiva u našem tijelu uvelike pomaže da donesemo prave odluke za zdravlje. Znamo li, stoga, da smo određenim bolestima skloni, to nas može potaknuti na redovite preglede kako bismo se, u slučaju obolijevanja, na vrijeme počeli liječiti i potom zdravstveno stanje redovito kontrolirali. ‘S nekim se promjenama na genima rodimo, dakle nasljeđujemo ih od predaka, a druga oštećenja mogu nastati tijekom života zbog utjecaja zračenja, pušenja, kemikalija i sličnog. Zašto se neki geni aktiviraju tako da izazovu bolest, a neki ne, još nije jasno, no ono što je znanost dosad spoznala na ovom području, praktično je primjenjivo ne samo u medicini nego i u svakodnevnom životu’, kaže dr. Ugarković.
Neraskidive veze
Iako genetski testovi u svijetu postaju sve jeftiniji pa se sve češće i primjenjuju, posebice u SAD-u i Europi, u nas su još uvijek vrlo skupi pa se provode za samo nekoliko bolesti. Među njima su testovi na tip raka dojke koji je strogo nasljedan, rak debelog crijeva, melanom i rak jajnika. Iako je riječ o skupim testovima, kod osoba koje su, primjerice, u užem krugu obitelji imale srodnike oboljele od raka dojke testiranje se može obaviti na teret zdravstvenog osiguranja, što pokazuje određene pomake i u Hrvatskoj.
Kod bolesti u čijem nastanku sudjeluje veći broj gena testovi još nisu sasvim sigurni, tek pokazuju određenu sklonost, pa se tako široko i ne primjenjuju. Primjerice, danas se zna da na razvoj visokog krvnog tlaka 70 posto utječe genetika, a 30 posto životni stil. Budući da velik broj gena utječe na pojavu te bolesti, ne može se sa sigurnošću reći da će se kod nekoga pojaviti ta bolest, no sigurno je se može odgoditi ili spriječiti primjenjujući liječničke savjete o zdravom životu.
‘Što bolje znamo osnovne genetske bolesti, to će se više razvijati primjena genetskih testova. Već danas se prema genima može odrediti terapija. Možemo saznati hoće li lijek koji primjenjujemo djelovati na određenu bolest jer to ovisi o genima. Naime, svaki gen nosi informaciju za neki protein. Ako su geni malo različiti, odnosno izmijenjeni, onda su i proteini različiti i lijek koji je usmjeren na točno određeni tip proteina može imati različito ili nikakvo djelovanje na one proteine koji su promijenjeni. U tom slučaju, neki se lijekovi tada mogu kombinirati te se može točno odrediti koja će kombinacija lijekova, koja doza i u koje vrijeme djelovati na koje proteine, a time i na gene, a posljedično i na bolest’, objašnjava dr. Ugarković napominjući da će se u budućnosti terapija moći prilagoditi baš svakom pojedincu.
Te će mogućnosti pomoći i liječnicima i smanjiti troškove dijagnostičkih pretraga. Ta svojevrsna genetska karta bit će usmjerenje liječnicima gdje da traže problem. Ako se, naime, prema zapisima u našim genima zna kojim smo bolestima skloni, liječnici će u slučaju nejasnih simptoma najprije pozornost usmjeriti na ono na što postoji sklonost umjesto da s mnoštvom pretraga pokušava ući u trag nepoznatom uzroku. Mnogo toga u našem organizmu ovisi o genima. Ne samo boja očiju, kose i konstitucija. Primjerice, koju hranu naš organizam prihvaća ovisi o genima. Ali upravo je taj genetski zapis nastao pod utjecajem okoliša, odnosno hrane koja je bila dostupna i koju su najviše konzumirali naši preci. To nam govori koliko smo neraskidivo povezani sa svijetom koji nas okružuje.
Sklonost slatkomu
‘U našim je genima zapisano što odgovara našem organizmu. Hranu možete zamisliti kao skup kemikalija koji uzimate da biste preživjeli. Ako geni ne prepoznaju te kemikalije, one će stvoriti lošu reakciju organizma. Ono što su jeli naši preci zapisano je u našim stanicama i mi tražimo istu takvu hranu. Naš je organizam prilagođen da je može probaviti. Nedavno je otkriveno da Japanci imaju sasvim drukčije bakterije u probavnom sustavu nego što ih, primjerice, imamo mi, a to ima veze s time što oni jedu mnogo sirove hrane. Da mi u potpunosti prijeđemo na takvu prehranu, u najmanju ruku osjećali bi se loše. Zato smatram da ne treba slijediti trendove koji nas upućuju na sasvim drugačiju prehranu od one na koju smo navikli, već treba osluškivati organizam i pronaći što je to što mu odgovara’, smatra dr. Ugarković.
Evo još jednog primjera. Poznato je da kad su doseljenici došli na područje Amerike, Indijance su zatrli tako da su im donijeli hranu punu šećera. Već u svojim 30-im godinama oni su umirali od dijabetesa. Ako generacijama niste jeli slatku hranu, to je šok za organizam. Oni su živjeli u prirodi, skupljali bobice, jeli ono što dolazi u prirodnom obliku bez prerade. Stoga je za njih rafinirani šećer bio poput otrova. Njihov se organizam nikada nije susreo sa šećerom. Stoga svaki tip hrane može biti otrov ovisno o tome koliko ste tome prilagođeni. Primjerice, alkohol Japance može ubiti jer nemaju u svom metabolizmu dovoljno odgovarajućih enzima koji ga razgrađuju. Kroz generacije gen se prilagođava onome čemu se mi izlažemo, pa naš organizam pamti što je bilo kod naših predaka.
Geni najosjetljiviji u trudnoći
Također, ako je osoba iz obitelji u kojoj se generacijama pušilo, moguće je da je stekla imunitet na to i nosi gene koji su otporni na otrove iz duhana. Zbog toga neki ljudi uspijevaju odoljeti trovanju svojeg organizma koje može trajati godinama, a kod drugih, međutim, ako su genetski skloni raku pluća, pušenje će nezaobilazno dovesti do loših posljedica.
Tijekom trudnoće geni su najosjetljiviji i mijenjaju se pod utjecajem okoliša. Dokazano je, primjerice, da ako majke gladuju u trudnoći, bebini geni se tako programiraju da potiču organizam da do krajnjih granica iskoristi i male količine hrane. Ta djeca i kada odrastu zadržavaju tu karakteristiku da mogu funkcionirati s vrlo malo hrane. Budućnost nosi neslućene mogućnosti za naše zdravlje i za osvještavanje kako je zdravlje ovisno u prvom redu o nama samima jer se na gene može utjecati. No dok se pretrage računaju u tisućama kuna i većini su nedostupne, vi možete posegnuti za testom logike. Pogledajte svoje pretke – svoje roditelje, bake i djedove. Uočite bolesti kojima su bili skloni – vrlo je vjerojatno da ste im skloni i vi. No, za razliku od njih, vi danas možete ciljano djelovati tako da prilagodite svoj životni stil u onom području u kojem oni nisu mogli. Stoga otkrijte što pridonosi bolestima vaših predaka i onda učinite sve – od prilagodbe prehrane, redovitih pregleda, konzumiranja namirnica koje sadrže aktivne tvari što se prirodno bore protiv specifičnih bolesti do tjelovježbe i relaksacije – kako biste ih spriječili. Svijest i znanje najbolji su saveznici zdravlja.
Komentari